Rusija i Bjelorusija od 12. do 16. rujna održat će velike vojne manevre „Zapad 2025”, prve otkako je Kremlj u veljači 2022. pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Dio vježbi odvijat će se u neposrednoj blizini Litve i Poljske, što na istočnom krilu NATO-a ponovno budi zabrinutost zbog mogućih provokacija i rizika od eskalacije.
„Moramo ozbiljno shvatiti vježbe uz granice NATO-a i EU-a; pogranične države i Savez to čine s najvećom ozbiljnošću”, poručio je litavski zamjenik ministra obrane Tomas Godliauskas. Dodao je kako su Litva i saveznici „pripremljeni, ujedinjeni i spremni reagirati ako bude potrebno”.
Paralelno s rusko-bjeloruskim manevrima, zemlje istočnog krila NATO-a provode vlastite vježbe. Deset sjevernoeuropskih članica Saveza sudjeluje u operaciji „Tarassis 25”, Litva organizira nacionalnu vježbu „Thunder Strike”, a Poljska ovaj tjedan provodi „Iron Defender-25” u kojoj sudjeluje oko 30 000 vojnika. „Poljska će na vježbu ‘Zapad 2025’ odgovoriti na primjeren način sa svoje strane granice”, najavio je poljski zamjenik ministra obrane Cezary Tomczyk.
Kremlj vježbe „Zapad” održava otprilike svake četiri godine. Iako ih formalno opisuje kao obrambene, scenariji iz 2009. uključivali su simulirani nuklearni udar na Varšavu, dok je raspoređivanje snaga tijekom „Zapada 2021” poslužilo kao preteča napada na Ukrajinu nekoliko mjeseci poslije.
Organizatori tvrde da ovogodišnji manevari neće premašiti 13 000 sudionika te da će, uz standardne postrojbe, biti uključene i jedinice zadužene za sustave „Orešnik” sposobne nositi nuklearne bojne glave. No litavske vojne obavještajne službe procjenjuju da bi se broj vojnika mogao popeti na oko 30 000 – znatno manje od procijenjenih 200 000 iz 2021., ali dovoljno za testiranje reakcije Saveza.
Područje vježbe obuhvaća Moskovsku i Lenjingradsku vojnu oblast, anklavu Kalinjingrad, Arktik, Baltičko i Barentsovo more te teritorij Bjelorusije. Posebnu nervozu izazivaju manevri kod bjeloruskog sela Gozha i kalinjingradskog mjesta Dobrovolsk, samo nekoliko desetaka kilometara od granica Litve i Poljske, kao i raspoređivanje snaga s obje strane tzv. Suwałkijeva koridora – 70 kilometara dugog pojasa koji NATO smatra jednim od najosjetljivijih obrambenih „uskih grla” u Europi.
Savez pomno prati situaciju. „NATO vrlo pozorno nadzire ruske vojne aktivnosti. Ne vidimo neposrednu vojnu prijetnju nijednom savezniku, ali ostajemo na oprezu”, stoji u priopćenju Saveza.
Stručnjaci upozoravaju da bi Moskva vježbu mogla iskoristiti za provokacije poput povreda zračnog prostora, kibernetičkih napada ili sabotaže civilne infrastrukture kako bi ispitala reakciju NATO-a. „Tijekom vojnih vježbi, kad je oružje spremno, nije uvijek lako razlikovati simulaciju od stvarnog napada”, upozorava politolog Tomas Janeliūnas sa Sveučilišta u Vilniusu.
Godliauskas, međutim, tvrdi da Litva posjeduje kapacitete za razlikovanje nesreće od prave prijetnje te dodaje da je „nerealno očekivati nultu vjerojatnost zračnih upada”. Dva drona koja su u srpnju ušla u litavski zračni prostor iz Bjelorusije potaknula su Vilnius da do 1. listopada zatvori nebo uz zajedničku granicu.
I dok rat u Ukrajini i dalje veže velik dio ruskih resursa, Zapad pozorno promatra rujanske manevre, tražeći tragove o stvarnom stanju ruske vojske i eventualnim planovima prema baltičkim državama ili Poljskoj. Do tada, obje strane povećavaju pripravnost – s prstom na okidaču, ali uz nadu da će i ova epizoda ostati samo vojna vježba, a ne uvod u novi sukob.