Članice NATO-a postigle su tijekom vikenda preliminarni dogovor o novoj izjavi koja bi ih obvezala da do 2035. godine izdvajaju ukupno pet posto BDP-a za obranu i sigurnost.
Diplomati navode da je dokument dobio zeleno svjetlo svih 32 država, no postat će služben tek nakon što ga u srijedu na summitu u Den Haagu potvrde šefovi država i vlada, među njima i američki predsjednik Donald Trump.
Glavni otpor dolazio je iz Madrida. Španjolski premijer Pedro Sanchez raniju je verziju nazvao „nerazumnom i kontraproduktivnom”, podsjetivši da je njegova zemlja prošle godine potrošila tek 1,24 % BDP-a na obranu. Kriza je razriješena kada je formulacija „obvezujemo se” zamijenjena rečenicom „saveznici se obvezuju”, što je Sanchezu omogućilo da tvrdi kako se obveza ne odnosi izravno na Španjolsku. „U potpunosti poštujemo legitimnu želju drugih zemalja da povećaju svoja obrambena ulaganja, ali to nećemo učiniti”, poručio je u nedjeljnom televizijskom obraćanju.
Prema planu glavnoga tajnika saveza Marka Ruttea, zadani bi se prag dostigao kombinacijom: osnovni cilj obrambenih proračuna rastao bi s današnjih dva na 3,5 % BDP-a, a dodatnih 1,5 % bilo bi namijenjeno povezanim područjima poput prilagodbe prometne infrastrukture za vojna vozila i kibernetičke sigurnosti. Izvorno zacrtani rok 2032. pomaknut je na 2035., uz reviziju 2029. godine.
NATO već godinama djeluje s formalnim ciljem od dva posto, no rast tenzija s Rusijom i američko preusmjeravanje strateške pozornosti prema Kini potaknuli su Washington – ponajprije predsjednika Trumpa – da zatraži daleko ambicioznije brojke. Šef Bijele kuće prošlog je tjedna naglasio da se cilj od pet posto ne bi trebao primjenjivati na Sjedinjene Države.
Budući da sve odluke Saveza moraju biti donesene konsenzusom, konačna potvrda dokumenta očekuje se tek nakon što ga lideri formalno potpišu u srijedu.