Smještena na samoj granici s Rusijom, Estonija je ovoga tjedna zbog trojice ruskih lovaca MiG-31 koji su 12 minuta letjeli iznad Finskog zaljeva zatražila konzultacije prema članku 4. NATO-a, a slučaj je dospio i pred Vijeće sigurnosti UN-a. Dok zapadni saveznici upozoravaju Moskvu na „teške posljedice“, u Narvi – gradu s 53 000 stanovnika u kojem 98 % ljudi primarno govori ruski – rasprava se vodi o posve lokalnom pitanju: treba li na rubu grada niknuti vojna baza.
Kandidati za gradonačelnika u televizijskoj su debati uglavnom prihvatili da će baza biti izgrađena, ali su kritizirali način na koji je projekt predstavljen građanima. Umjesto osjećaja sigurnosti, kažu, probudio je zabrinutost u zajednici koja je povijesno bila zapostavljena od Tallinna.
Eskalacija pritiska • Nedavni incident s dronovima nad danskim zračnim lukama i prijašnja ruska izviđanja iznad Poljske i Rumunjske danska premijerka Mette Frederiksen opisala je kao „početak hibridnog rata protiv Europe“. • Na samoj granici, estonska je strana uz „Most prijateljstva“ postavila betonske protutenkovske zapreke i gradi teška sigurnosna vrata. • Estonska pogranična policija bilježi stalne provokacije: nadzorni baloni, ometanje GPS-a, uklanjanje graničnih plutača te pokušaje prelaska mosta koje ruski čuvari snimaju kamerama.
Ranjivost zajednice Grad je dodatno uzdrman odlukama Tallinna:
- Uklanjanje oko 400 sovjetskih spomenika, među njima i tenka s periferije Narve, izazvalo je prosvjede.
- Zakon prema kojem ruskojezične škole prestaju postojati do 2030. mnogi doživljavaju kao napad na materinji jezik.
- Zabrana glasovanja na lokalnim izborima za državljane zemalja izvan EU-a pogađa trećinu odraslih stanovnika Narve.
„Sve se to zbroji pa se pitaš kako uopće još funkcioniramo kao grad“, kaže aktualna gradonačelnica Katri Raik, bivša ministrica unutarnjih poslova koja traži četvrti mandat. Upozorava da je „velika prilika za populiste“ jer i oni koji ne smiju glasovati imaju članove obitelji koji mogu.
Cijena otpora Maria Smorževskihh-Smirnova, ravnateljica Narvskog muzeja, izazvala je bijes Moskve plakatom na zidinama tvrđave na kojem Vladimira Putina naziva ratnim zločincem i uspoređuje s Hitlerom. Ovoga je tjedna u Rusiji u odsutnosti osuđena na deset godina zatvora, a na društvenim mrežama prima prijetnje smrću.
Sigurnosne službe pozorno motre grad. U četvrtak je jedan Narvanin proglašen krivim za špijunažu za ruski FSB od 2017. i pokušaj poticanja razdora. Ministar unutarnjih poslova Igor Taro tvrdi da se Tallinn lekcijama iz Donjecka i Luganska nastoji „odsjeći“ svaki sličan scenarij: „Oni pripremaju teren informacijskim ratom, ali imamo mehanizme da to zaustavimo.“
Dok se Estonija priprema za lokalne izbore u listopadu, Narva ostaje simbol šireg izazova: kako istodobno štititi nacionalnu sigurnost i očuvati povjerenje zajednice koja se, između dviju tvrđava na obalama rijeke Narve, svakodnevno nalazi na liniji vatre globalnih napetosti.
