Napetosti između Izraela i Irana ponovno se penju prema točki usijanja, a prema pisanju Foreign Policyja novi oružani sukob mogao bi izbiti već krajem kolovoza ili najkasnije do kraja godine. Izvori bliski sigurnosnim krugovima navode da se Teheran ovaj put sprema odgovoriti „mnogo agresivnijom taktikom od samog početka” kako bi poručio da se neće pokoriti izraelskom pritisku.
Iako je Iran u prošlom obračunu birao sporije, odmjerene raketne protuudare i pripremao se za dugotrajni konflikt, posljednje analize predviđaju da bi iduća runda mogla biti znatno razornija. Izrael, pak, prema istom izvoru razmatra iniciranje nove vojne operacije već krajem ljeta, čime bi pokušao nametnuti sebi povoljniji odnos snaga na Bliskom istoku.
Stručnjaci upozoravaju da bi se, pod izraelskim pritiskom, u sukob ponovno mogao aktivno uključiti i bivši američki predsjednik Donald Trump. Takav razvoj događaja nosi rizik eskalacije u otvoreni rat između Sjedinjenih Država i Irana.
Izraelska lipanjska ofenziva imala je tri glavna cilja: oslabiti iranski nuklearni program, uvući SAD u izravnu konfrontaciju i svrgnuti iransko vodstvo kako bi se zemlja pretvorila u „novu Siriju ili Libanon” ‒ prostor koji Izrael može bombardirati bez većih posljedica. Do sada je, međutim, ostvaren samo prvi cilj.
Washingtonova strategija ostala je ograničiti eskalaciju; zato su udari naloženi tijekom Trumpova mandata bili kratkotrajni i ciljani, bez masovne mobilizacije američkih snaga, što je u Tel Avivu ocijenjeno nedovoljnim. Istodobno je Izrael pretrpio gubitke u protuzračnoj obrani, dok je Iran uspio povećati preciznost i učinak svojih raketnih udara.
Poznavatelji prilika drže da bi Izrael mogao nastaviti kampanju samo uz punu američku potporu. No trenutni balans snaga, zaključno s ograničenim karakterom dosadašnjih američkih udara, upućuje na to da bi svaki novi okršaj bio kraći, ali žešći ‒ s većim rizikom da se pretvori u regionalni požar.