Američki nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, najskuplji i tehnološki najnapredniji brod u floti SAD-a, upućen je prema Karipskom moru kako bi, prema službenom objašnjenju Pentagona, pojačao operacije protiv krijumčarenja droge u Južnoj Americi.
Potez je krajem prošloga tjedna potvrdio Sean Parnell, pomoćnik američkog ministra obrane za odnose s javnošću. Prema njegovim riječima, raspoređivanje Forda „ojačat će sposobnost Sjedinjenih Država da otkriju, prate i razbiju nezakonite aktere i aktivnosti koje ugrožavaju sigurnost i prosperitet američkog teritorija te stabilnost u zapadnoj hemisferi”. Dosad su se u tim vodama uglavnom koristili manji ratni brodovi i zrakoplovstvo.
Administracija predsjednika Donalda Trumpa prošloga je mjeseca pokrenula pojačanu kampanju nadzora karipskih ruta, navodeći da aktivnosti niza kriminalnih organizacija izravno prijete američkoj sigurnosti. Tijekom posljednjih tjedana američke su snage presrele više plovila za koja tvrde da su prevozila velike pošiljke narkotika, što je dodatno zaoštrilo odnose Washingtona s Venezuelom i Kolumbijom.
Par američkih reaktora i elektromagnetske katapulti
Ford je prvi nosač nove generacije koji će postupno zamijeniti klasu Nimitz iz 1970-ih. Građen je u brodogradilištu Newport News Shipbuilding, a procjenjuje se da je koštao oko 13 milijardi dolara. Brod istiskuje gotovo 100 000 tona, dug je 333 metra, a širina palube doseže 78 metara. Zahvaljujući dvama nuklearnim reaktorima može ploviti do 20 godina bez dopune goriva i razvijati brzine veće od 55 kilometara na sat.
Najveća tehnološka novost je elektromagnetski sustav lansiranja zrakoplova (EMALS) koji klasične parne katapulte zamjenjuje linearnim elektromagnetskim motorom. Time se postiže brže i nježnije ubrzanje aviona – od lovaca F/A-18 Super Hornet do bespilotnih letjelica – te mogućnost nošenja težeg naoružanja ili dodatnih spremnika goriva. U paketu s novim sustavom za zaustavljanje (Advanced Arresting Gear) omogućena su sigurnija slijetanja, uključujući dronove i nadzvučne borbene zrakoplove.
Ford raspolaže s 11 elektromagnetskih dizala za municiju, integriranim radarskim sustavom koji istodobno prati više zračnih i pomorskih ciljeva na stotinama kilometara udaljenosti te sustavom preciznog navigacijskog slijetanja potpomognutog GPS-om. Na palubi može smjestiti do 90 letjelica, a u mirnodopskim uvjetima provodi oko 160 zračnih operacija na dan – brojka se u ratnim situacijama može popeti na 220.
Dvojbe oko stvarne svrhe
Raspoređivanje tako snažne borbene platforme u područje na kojem se inače koriste patrolni brodovi i bespilotne letjelice odmah je potaknulo nagađanja o širim motivima Sjedinjenih Država. Think-tank Center for Strategic and International Studies u svojoj analizi primjećuje da nosači zrakoplova nisu optimalni za nadzor i presretanje manjih krijumčarskih brodica. „Administracija to raspoređivanje predstavlja kao akciju protiv droge, a određene sposobnosti nosača mogu pridonijeti takvim operacijama”, stoji u izvješću. „Općenito, međutim, ti su brodovi ponajprije namijenjeni zračnim udarima i potpori desantnim operacijama. Premještanje tako važnog elementa američke borbene moći šalje snažan politički signal.”
Neki analitičari stoga upozoravaju da bi povećana prisutnost američke mornarice mogla dodatno narušiti ionako napete odnose u regiji, osobito s vladama u Caracasu i Bogoti. Pentagon zasad poručuje kako će misija Forda trajati onoliko koliko bude potrebno da se „ugroza narkokartela” s karipskih ruta svede na minimum.