Robert F. Kennedy mlađi, aktualni američki ministar zdravstva i socijalnih službi, najavio je da će nove prehrambene smjernice „naglasiti potrebu za konzumacijom zasićenih masti iz mliječnih proizvoda, kvalitetnog mesa, svježeg mesa i povrća“. Time bi preokrenuo dugogodišnju preporuku da zasićene masnoće čine najviše 10 % ukupnog dnevnog unosa kalorija.
Struka, međutim, upozorava na moguće posljedice takvog zaokreta.
„Što je više zasićenih masti u prehrani, to je viši kolesterol, a s time i rizik od kardiovaskularnih bolesti“, istaknula je profesorica Cheryl Anderson sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu i članica uprave Američkog kardiološkog društva. Dodala je da su ograničenja zasićenih masti „jedna od najkonzistentnijih preporuka još od prvog izdanja smjernica za prehranu“.
Ni znanstvenik Ronald Krauss sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu, iako smatra da su zasićene masti „relativno neutralne“ kad ih se usporedi s ranijim strahovima, ne podržava poticaj na veći unos. „Ako Kennedy zaista kaže da bismo trebali jesti više zasićenih masti, to je pogrešna poruka“, upozorava. Kraussova istraživanja pokazuju da koristi od smanjenja zasićenih masti dolaze samo kad ih se zamijeni nezasićenima poput maslinova ulja; zamjena šećerima i rafiniranim ugljikohidratima može čak povećati rizik od bolesti srca.
I Anderson i Krauss slažu se da bi smjernice trebale biti usmjerene na cjelovitu hranu, a ne na pojedine nutrijente. „Ljudi ne jedu nutrijente, već hranu“, napominje Anderson, dok Krauss podsjeća da je primjerice unos prerađenoga crvenog mesa povezan s većom stopom srčanih bolesti – iako još nije razjašnjeno jesu li za to krive zasićene masti ili neki drugi sastojci mesa.
Prema ustaljenom postupku, savjetodavno povjerenstvo svake pete godine provodi opsežan pregled literature i predlaže smjernice; novi dokument za razdoblje 2025.–2030. još nije objavljen. Stručnjaci stoga smatraju da se uobičajeni proces skraćuje ili zaobilazi. Ako bi Kennedyjeve preporuke povećale dopušteni udio zasićenih masti u školskim obrocima i vojničkim obrocima na 18–19 %, Krauss procjenjuje da bi se razine kolesterola u populaciji pogoršale, a time i rizik od srčanih bolesti.
„Dokumenti koji nastaju godinama sada bi se mogli promijeniti preko noći, i to na temelju selektivno odabranih dokaza“, zaključuje krajnje zabrinuto Krauss.