Cijene nafte na svjetskim tržištima završile su prvo trgovinsko jutro nove godine u padu, spustivši se ispod psihološke granice od 61 dolara po barelu.
• Na londonskom tržištu barel Brenta oko podneva je koštao 60,35 dolara, 50 centi manje nego na prethodnom zatvaranju. • Američki WTI pojeftinio je 49 centi, na 56,93 dolara.
Trgovci vagaju dvije suprotstavljene sile:
- Viškovi u opskrbi – već mjesecima jača bojazan da globalno tržište pluta u suvišku sirove nafte. Zbog toga se s posebnom pozornošću iščekuje nedjeljni sastanak OPEC-a i saveznika na kojem bi, prema očekivanjima analitičara, trebao biti potvrđen studeni dogovor o zamrzavanju daljnjeg povećanja proizvodnje u prvom tromjesečju 2025.
- Geopolitički rizici – rat u Ukrajini, novi američki udar na venezuelski naftni sektor te zatezanje odnosa Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata oko Jemena podižu nervozu na tržištu.
Rat u Ukrajini i napadi na infrastrukturu Kijev je posljednjih mjeseci pojačao udare na ruske energetske objekte nastojeći smanjiti prihode kojima Moskva financira invaziju. Istodobno, Rusija i Ukrajina uzajamno se optužuju za napade na civile tijekom novogodišnjih blagdana, unatoč diplomatskim naporima da se sukob okonča.
Sankcije Venezueli Washington je sredinom tjedna uveo sankcije protiv četiri kompanije i nekoliko naftnih tankera za koje tvrdi da posluju u venezuelanskom naftnom sektoru, dodatno komplicirajući ionako napetu sliku ponude.
Zaoštravanje na Bliskom istoku Napetosti između dviju vodećih članica OPEC-a pojačale su se nakon što su letovi na aerodromu Aden u Jemenu obustavljeni. Spor Rijada i Abu Dabija oko jemenskog rata tako je dobio novu dimenziju baš uoči ključnog ministarskog sastanka.
Tržišni promatrači ističu da bi nedjeljni skup OPEC+ mogao kratkoročno utjecati na smjer cijena. No sve dok se ne razriješe preklapajući geopolitički sukobi, svako kretanje nafte ostat će krhko i neizvjesno.