Zagreb – Prije točno 185 godina, 3. veljače 1841., u Zagrebu je osnovano Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, organizacija koja je utrla put suvremenom poljoprivrednom novinarstvu i pokrenula „Gospodarski list”, najdugovječnije hrvatske novine.
Društvo su utemeljili Dragutin Rakovac, grof Laval Nugent, Nikola Zdenčaj i biskup Juraj Haulik, ujedno i prvi predsjednik. Cilj im je bio potaknuti razvoj poljodjelstva, šumarstva i obrta kroz predavanja, knjige, novine, izložbe i savjetodavni rad za državne institucije.
Najvažniji iskoraci
• 1845. – osnivanje Gospodarskog zavoda na zagrebačkom Ksaveru; praktična obuka iz vrtlarstva, voćarstva, pčelarstva i svilarstva.
• 1853. – inicijativa koja je dovela do otvaranja Kraljevskoga gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860.
• 1907. – preustroj u središnju zadrugu s regionalnim podružnicama.
• 1921./22. – pokretanje niza trgovačkih društava, među ostalim Središnje privredne i zadružne banke i veletrgovine „Ratar”.
Društvo je u likvidaciji 1925.–1929. formalno nestalo, no njegov „najduhovniji” projekt, novine koje je 1842. pokrenulo kao interno glasilo, nadživio ga je. Nakon popuštanja Bachova apsolutizma 1859. list prelazi na tjedni ritam i kratko nosi naziv „Gospodarske novine”. Godine 1855. glavni urednik postaje Ljudevit Vukotinović Farkaš te ga preimenuje u „Gospodarski list”, ime koje nosi i danas.
„Gospodarski list” danas izlazi dvaput mjesečno i, ne računajući službene „Narodne novine”, slovi za tiskovinu s najduljom tradicijom u zemlji. Njegovo rođenje prije gotovo dva stoljeća podsjetnik je da su vizija i upornost tadašnjih agrarnih reformatora ostavile trajan trag u hrvatskoj javnosti i gospodarstvu.