Moskva je prošlog tjedna u Miamiju iznijela neuobičajenu ponudu: Kremlj bi prekinuo dijeliti „precizne koordinate američkih vojnih ciljeva na Bliskom istoku” s Iranom ako Sjedinjene Države prestanu slati obavještajne podatke Ukrajini, tvrde dvojica sugovornika upoznata s pregovorima.
Prema njihovim riječima, ruski izaslanik Kirill Dmitrijev prijedlog je prenio savjetnicima američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru. Washington je ponudu odmah odbio. Dmitrijev je naknadno na platformi X proglasio napise o dogovoru „fake”, no sama ideja razmjene već je izazvala nervozu među europskim dužnosnicima koji strahuju da Moskva pokušava unijeti razdor u transatlantske odnose.
„To je krajnje skandalozno”, kratko je ocijenio jedan diplomat EU-a. U Bruxellesu se sve glasnije sumnja da sastanci Witkoff–Dmitrijev ne donose stvarni napredak prema miru u Ukrajini, a Kremlj je prošlog četvrtka objavio da su američki mirovni napori „na čekanju”.
Bijela kuća nije željela komentirati navode, dok je rusko veleposlanstvo u Washingtonu ostalo bez odgovora.
Trump bijesan na saveznike
Nakon što su europske mornarice odbile poslati ratne brodove u Hormuški tjesnac, američki je predsjednik eruptirao na društvenim mrežama nazvavši ih „COWARDS” i upozorivši: „we will REMEMBER!”
Istodobno je u intervjuu za Fox News protumačio da ruski predsjednik Vladimir Putin „vjerojatno malo pomaže njima [Iranu]… i misli da mi pomažemo Ukrajini”. Ta izjava dodatno je povezala dvije krize — ukrajinsku i iransku — koje Moskva pokušava iskoristiti kao polugu protiv Zapada.
Sve čvršća osovina Moskva–Teheran
Otkako je počeo rat u Ukrajini, Rusija je produbila vojnu i obavještajnu suradnju s Iranom. Moskva navodno dijeli satelitske snimke i tehnologiju bespilotnih letjelica koje Teheranu pomažu pri ciljanju američkih snaga u regiji. Kremlj je te tvrdnje odbacio kao „lažne vijesti”, ali Zapad ih smatra vjerodostojnima.
SAD je, kažu upućeni, ranije odbio i ruski prijedlog da se iranski obogaćeni uranij prebaci u Rusiju. Najnovija ponuda, koja bi Ukrajinu ostavila bez ključnih američkih podataka o kretanju ruskih snaga, doživjela je isti sudbinu.
Američka potpora Kijevu na aparatima
Dijeljenje obavještajnih podataka ostalo je zadnji stup američke podrške Ukrajini nakon što je Trumpova administracija lani obustavila većinu financijske i vojne pomoći. Oružje i dalje stiže, ali kroz program pod okriljem NATO-a u kojem europski saveznici plaćaju američku opremu. Isporuke presudnih protuzračnih projektila već su pod pritiskom zbog istodobnog rata SAD-a i Izraela s Iranom.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u siječnju je izjavio da dvije trećine obavještajnih podataka za Ukrajinu sada dolazi iz Francuske, no europski dužnosnici priznaju da bez američkih satelita i presretanja komunikacija obrana Kijeva gubi oštar pogled na bojište.
U isto vrijeme Washington je snizio sankcije na rusku naftu kako bi smirio svjetska tržišta, potez koji je izazvao oštru reakciju njemačkog kancelara Friedricha Merza i dodatno zamrsio odnose unutar saveza.
Iako Dmitrijev demantira bilo kakvu ponudu, zapadni diplomati upozoravaju da sama činjenica da se o njoj raspravlja pokazuje koliko je rat u Ukrajini postao isprepleten s bliskoistočnim napetostima — i koliko je Moskva spremna trgovati sigurnošću američkih vojnika kako bi oslabjela Kijev.
