Napeta kampanja u Moldaviji završava u nedjelju parlamentarnim izborima na kojima će 2,4 milijuna građana odlučiti hoće li njihova zemlja nastaviti približavanje Europskoj uniji ili se vratiti u orbitu Moskve.
Prozapadna predsjednica Maia Sandu i njezina stranka Akcija i solidarnost (PAS), koja trenutačno ima parlamentarnu većinu, suočavaju se s jakim izazovom Patriotskog izbornog bloka – saveza proruskih i sovjetski nostalgičnih stranaka koje predvodi bivši predsjednik Igor Dodon, poražen od Sandu 2020. godine.
„Rezultati ovih izbora odredit će budućnost Moldavije ne samo za iduće četiri godine, nego za mnogo, mnogo dulje”, poručio je Igor Grosu, čelnik PAS-a i bliski saveznik predsjednice, koji bi u slučaju pobjede trebao preuzeti premijersku dužnost.
Iako ankete daju prednost PAS-u, postoji opasnost da stranka izgubi samostalnu većinu – Patriotski blok kotira odmah iza, pa bi manje stranke mogle presuditi o sastavu vlade.
Susjedstvo rata i ruski pritisak Od osamostaljenja 1991. Moldavija je neprestano oscilirala između europskog i ruskog puta, a ruski utjecaj nikad nije nestao. Moskva i dalje drži oko 1 500 vojnika u separatističkoj regiji Pridnjestrovlje, koja se još 1990-ih odvojila od nadzora službenog Kišinjeva.
Moldavske vlasti optužuju Kremlj da milijardama dolara financira proruske stranke, kupovinu glasova i propagandne kampanje. Prošlog je tjedna policija pretražila 250 lokacija i uhitila desetke osumnjičenih zbog navodnog ruskog plana za poticanje „masovnih nereda” uoči izbora.
Europske prijestolnice s pozornošću promatraju zbivanja, strahujući da bi Moskva mogla ojačati položaj u strateški osjetljivoj regiji. Podršku Kišinjevu već su izrazili čelnici Francuske, Njemačke i Poljske, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pred Općom skupštinom UN-a upozorio: „Europa si ne smije dopustiti da izgubi i Moldaviju.”
Gospodarstvo – Ahilova peta vlasti Najveća slabost Sandu i PAS-a ostaje gospodarstvo. Visoka inflacija, kontinuirano iseljavanje i skroman rast BDP-a opterećuju birače. Godine 2022. Gazprom je smanjio isporuke plina za trećinu i udvostručio cijenu, što se tumači kao kazna za proeuropski kurs predsjednice. Istodobno, rat u susjednoj Ukrajini poremetio je trgovinu, a Moldavija je primila najviše ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u Europi, dodatno rastežući već krhke javne sustave. Inflacija je probila 40 %.
Iskoristiti ili izgubiti trenutak Rezultat tijesne utrke mogao bi presudno usmjeriti zemlju: nastaviti put prema Bruxellesu ili ponovno otvoriti vrata Moskvi. U zemlji koja se nalazi tek nekoliko sati vožnje od ratom pogođene Odese, ulozi su visoki, a svaka odluka imat će posljedice daleko izvan njezinih granica.
