Premijer Narendra Modi poručio je da je „spreman platiti vrlo visoku cijenu” kako bi zaštitio indijsku poljoprivredu i trgovinsku autonomiju, nakon što je američki predsjednik Donald Trump potpisao uredbu kojom će ukupne carine na indijski izvoz u Sjedinjene Države porasti na 50 %.
Trump je u srijedu uveo dodatnu carinu od 25 % – kaznu, kako je rekao, za „kupnju velikih količina ruske nafte i financiranje ratnog stroja Moskve”. Time je udarac na indijski izvoz udvostručen, jer je prijašnja stopa od 25 % već bila najavljena. Mjere stupaju na snagu 27. kolovoza, osim ako dvije strane dotad ne postignu novi dogovor.
Indijsko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je munjevito, nazvavši carine „nepoštenima, neopravdanima i nerazumnima” te optuživši Washington za dvostruke standarde budući da Kina i Turska, također veliki kupci ruske nafte, nisu pogođene istom kaznom.
U govoru istu večer Modi nije izrijekom spomenuo Trumpa, no ponovio je da su američki zahtjevi za uvozom genetski modificiranih usjeva i bezcarinskim plasmanom američkih poljoprivrednih proizvoda – neprihvatljivi. „Indija nikada neće kompromitirati interese svojih poljoprivrednika, stočara i ribara”, naglasio je premijer.
Oporba traži protumjere • Zastupnik Kongresa Shashi Tharoor pozvao je na „uzvratnu carinu od 50 % na američku robu”. • Predsjednik Kongresa Mallikarjun Kharge poručio je da „nacionalni interes Indije ostaje iznad svega” te osudio „prisilu carinama”. • Socijalist Tejashwi Yadav optužio je vladu BJP-a da „pleše kako Amerika svira”.
Mediji, koji su nedavno slavili „posebni odnos” Modija i Trumpa, sada su preplavljeni protuameričkim tonovima. Dnevnik The Hindu podsjetio je da indijska suverenost „nije predmet pregovora”, dok je komentator Pratap Bhanu Mehta Trumpa nazvao „imperijalizmom na steroidima”.
Ekonomski udarac na 87 milijardi dolara izvoza SAD je najveće izvozno tržište Indije, vrijedno gotovo 87 mlrd USD u 2024. Stručnjaci procjenjuju da će carina od 50 % pogoditi oko 55 % indijskih pošiljki, prvenstveno tekstil, konfekciju, autodijelove, čelik i drago kamenje, čime se New Delhi stavlja u nepovoljan položaj spram Vijetnama, Bangladeša i Kine.
„Ovo je ozbiljan udarac”, upozorio je S. C. Ralhan, predsjednik Federacije indijskih izvoznika. Analitičarka Prerna Prabhakar dodaje da bi, umjesto uzvratnih carina, Indija trebala smanjiti vlastite visoke tarife kako bi se bolje uključila u globalne lance vrijednosti i otvorila nova tržišta u EU-u, Africi i Latinskoj Americi.
Stručnjak za jugoistočnu Aziju s Kraljevskog koledža u Londonu, Walter Ladwig, smatra da je riječ o „najozbiljnijem javnom prijeporu u godinama”, ali i da nijedna strana nema koristi od raskida. Predviđa da će New Delhi ostati pri kupnji ruske nafte, pravdajući je suverenitetom i energetskom sigurnošću, dok će istodobno tražiti „tihu izlaznu strategiju”.
Za sada, međutim, Modi ostaje pri stavu da će braniti indijske farmere – čak i ako ga to, kako sam kaže, košta „vrlo skupo”.
