Berlin – Unutarkoalicijski sukob oko novih pravila za isplatu državnih mirovina prijeti stabilnosti njemačke vlade kancelara Friedricha Merza. Čak 18 mladih zastupnika iz redova njegove Demokršćanske unije (Junge Union) najavilo je da neće dignuti ruku za paket zakona koji bi idućih šest godina jamčio rast mirovina.
Glasnogovornik pobunjenika, 28-godišnji Johannes Volkmann, unuk bivšeg kancelara Helmuta Kohla, tvrdi da će trošak „skočiti za oko 120 milijardi eura do 2040., što će morati snositi moja generacija … to je jednostavno fiskalno neodrživo”. Merz u Bundestagu raspolaže većinom od samo 12 zastupnika u domu od 630 mjesta; pridruži li se pobuni i dio starijih kolega, broj protivnika mogao bi narasti na 40-50 i zakočiti usvajanje zakona zakazanog za prosinac.
Kancelar je tijekom vikenda nastojao smiriti duhove na skupu Junge Uniona u južnoj Njemačkoj, no ustvrdio je da će „s mirnom savješću glasati za ovaj mirovinski paket”. Prema njegovu tumačenju, riječ je tek o jednoj u nizu nužnih prilagodbi preopterećenom socijalnom sustavu.
Samo dva radnika – jedan umirovljenik Njemačka, najjače europsko gospodarstvo, stari brže od većine unije. Danas tek dva zaposlena financiraju jednog umirovljenika; prije desetak godina taj je omjer bio tri prema jedan, a pedesetih čak šest prema jedan. Obvezni doprinosi, koje ravnopravno plaćaju radnici i poslodavci, već su dosegnuli gotovo 19 % bruto plaće i, prema važećem prijedlogu, mogli bi još rasti.
Trenutačna državna mirovina iznosi oko 48 % prosječne plaće. Pobunjenici predlažu da se udio spusti na 47 %, što smatraju „malom žrtvom starijih” radi rasterećenja mlađih naraštaja. Udruge umirovljenika uzvraćaju da i sadašnji postotak teško pokriva troškove života te da bi isplate trebale odražavati iznos koji su radnici uplatili tijekom radnog vijeka.
Niska razina povjerenja u sustav Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da Nijemci, bez obzira na dob, sumnjaju u održivost mirovinskog sustava. Povećava se broj građana koji računaju da će raditi i nakon 67. rođendana – granice koja se postupno uvodi – dok tek 60 % stanovništva posjeduje dodatne oblike štednje, primjerice ulaganja na burzi.
Oporba i dio ekonomskih stručnjaka pozivaju vladu na kampanju kojom bi potaknula privatnu štednju i ulazak na tržište kapitala. Međutim, političari iz vladajuće koalicije upozoravaju da će rasprava o alternativnim izvorima prihoda ostati blokirana dok se ne razriješi aktualni sukob.
Ako Merz do prosinca ne pronađe kompromis, kažu analitičari, neizvjesnost oko mirovinskog paketa mogla bi zakočiti i ostale reforme kojima vlada želi potaknuti posustalo gospodarstvo – uključujući nedavno najavljene poticaje za one umirovljenike koji su voljni nastaviti raditi.
