Vjerovanje da srce nakratko stane kad čovjek kihne kruži desetljećima, no suvremena medicina to odlučno odbacuje.
Prema pojašnjenjima kardiologa Kennetha Mayuge i podacima uglednog američkog centra Cleveland Clinic:
- Srčani zastoj definira se prekidom otkucaja od najmanje tri sekunde i najčešće je vezan uz ozbiljne aritmije – kihanje takav prekid ne izaziva.
- Tijekom kihanja tlak u prsnom košu na tren poraste i stimulira se vagusni živac, što može blago usporiti puls, ali „nismo primijetili klinički značajne pauze u srčanom ritmu”, ističe dr. Mayuga.
- Dugogodišnji zapisi pacijenata s ugrađenim monitorima srca ne pokazuju opasne promjene povezane s ovim refleksom.
Rijetka iznimka jest tzv. sinkopa kihanja – kratkotrajni gubitak svijesti uzrokovan naglim padom tlaka i pulsa odmah nakon kihanja. U medicinskoj literaturi zabilježeno je tek nekoliko izoliranih slučajeva, a i tada bez trajnih oštećenja srca.
Što učiniti ako se nakon kihanja javi vrtoglavica? Stručnjaci savjetuju pregled kod liječnika kako bi se isključili drugi uzroci, te posjet alergologu ako je kihanje učestalo. Sam čin kihanja, naglašavaju, ne nosi kardiovaskularni rizik.
Zaključak stručne zajednice – uključujući American Heart Association i Mayo Clinic – glasi: srce može osjetiti sitne, prolazne promjene ritma, ali se brzo prilagođava i nikada ne „staje”. Širenje suprotnog mita, upozoravaju kardiolozi, samo stvara nepotrebnu zabrinutost.