EU ministri unutarnjih poslova u ponedjeljak su u Bruxellesu dogovorili posljednje velike elemente migracijske reforme čime su otvorili put za pregovore s Europskim parlamentom. Tri usvojene uredbe znatno mijenjaju sustav azila i nadovezuju se na Pakt o migracijama i azilu koji bi trebao stupiti na snagu do lipnja 2026.
Najviše pozornosti privukla je nova uredba o vraćanju, predstavljena u ožujku. Ona državama članicama omogućuje uspostavu tzv. centara za povrat izvan teritorija Unije u kojima bi migranti čekali repatrijaciju. Ministri su također odobrili preinake koncepta „sigurne treće zemlje”, čime se olakšava odbijanje zahtjeva za azil i omogućuje deportacija u države kroz koje je podnositelj zahtjeva samo prošao.
Po prvi put Unija će imati zajednički popis sigurnih zemalja podrijetla. Na njemu su Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Kosovo, Maroko i Tunis, a Komisija sigurnima smatra i zemlje kandidatkinje za članstvo Tursku i Gruziju. Zahtjevi građana tih država obrađivat će se ubrzano.
Organizacije civilnog društva reagirale su oštro. Silvia Carta iz Platforme za međunarodnu suradnju s nedokumentiranim migrantima upozorila je: „Ovaj prijedlog nosi obilježja policijske države”. Sarah Chander iz Inicijative Equinox za rasnu pravdu dodala je da EU „legitimira offshore zatvore, rasno profiliranje i pritvaranje djece na razini kakvu dosad nismo vidjeli”.
Unatoč kritikama, ministri tvrde da će reformski paket osigurati brži i učinkovitiji sustav azila te ravnomjernije raspodijeliti odgovornost među državama članicama. Sljedeći korak su pregovori s Europskim parlamentom, koji mora potvrditi dogovor kako bi nova pravila postala zakon EU-a.