Njemačka se suočava s neočekivanim rastom broja zaposlenih koji unatoč punoj ili djelomičnoj plaći moraju posezati za državnom potporom.
Rekordna brojka i sve veći trošak
• U 2024. godini čak 826.000 zaposlenih moralo je dopunjavati prihode naknadom Bürgergeld – 30.000 više nego lani i prvi porast od 2015. • Savezni proračun za tu mjeru izdvojio je gotovo 7 milijardi eura, naspram 5,7 milijardi u 2022.
Minimalac sporiji od troškova života
Minimalna plaća, koju je prethodna vlada povisila na 12 eura po satu početkom 2023., trenutačno iznosi 12,82 eura. Kompromis poslodavaca i sindikata predviđa rast:
- 13,90 eura – 1. siječnja 2026.
- 14,60 eura – 1. siječnja 2027.
Socijaldemokrati su kao politički cilj postavili 15 eura, no dogovoreno povećanje ostaje ispod te granice.
Helena Steinhaus iz udruge Sanktionsfrei upozorava da "ta mala povećanja ne prate poskupljenja". Prosječna stanarina u Njemačkoj lani je skočila 4,7 %, a u Berlinu čak 8,5 %.
Djeca, skraćeni rad i zamka siromaštva
Ekonomski institut IW procjenjuje da 306.000 djece mlađe od tri godine nema mjesto u vrtiću. Manjak infrastrukture, ističe Steinhaus, prisiljava mnoge roditelje na rad s pola radnog vremena, što smanjuje ukupan dohodak: „Minimalna plaća im tu neće pomoći jer problem nije samo visina satnice, nego i broj odrađenih sati”, pojašnjava viši ekonomist IW-a Holger Schäfer.
Politički prijepor oko reforme
Kancelar Friedrich Merz najavio je reformu Bürgergelda uz poruku da se "rad mora isplatiti". Kritičari, poput zastupnika Ljevice Cema Incea, smatraju da "porezni novac održava niske plaće i eksploataciju rada" te zagovaraju snažniji rast minimalca i ulaganja u javne vrtiće.
Steinhaus pak upozorava da bi rezanje naknada bilo "kontraproduktivno i stvorilo konkurenciju među najsiromašnijima".
Što slijedi?
Dok vladajuća koalicija traži način da smanji ovisnost radnika o socijalnim potporama, poslodavci upozoravaju na troškove, a sindikati na rastuće troškove života. Između tih dviju vatra ostaje više od pola milijuna radnika koji bez Bürgergelda ne mogu pokriti osnovne životne potrebe.
