Minimalne plaće diljem Europe i dalje pokazuju golema odstupanja, a najnoviji pregled podataka Eurostata za početak 2026. godine otkriva razlike koje sežu od životnog standarda radnika do gospodarske snage pojedinih država.
Prema procjeni europske statistike, oko 12,8 milijuna zaposlenih u 22 članice EU-a prima minimalac ili čak manje, a za trećinu njih iznos se od srpnja 2025. do siječnja 2026. nije promijenio. U četiri države minimalna plaća nije rasla tijekom cijele prošle godine.
Nominalni jaz • Najniži minimalac unutar EU-a ima Bugarska – 620 eura bruto mjesečno. • Najviši isplaćuje Luksemburg – 2.704 eura. • Još četiri države prelaze 2.000 eura: Irska (2.391 €), Njemačka (2.343 €), Nizozemska (2.295 €) i Belgija (2.112 €). • Francuska stoji na 1.823 €, dok Španjolska pada na 1.381 €.
Uključivanjem zemalja kandidatkinja razlike su još izraženije: Ukrajina s 173 eura drži apsolutno dno, dok Moldavija isplaćuje 319 eura. Ipak, tri kandidatkinje imaju viši minimalac od bugarskog.
Eurostat države svrstava u tri skupine: više od 1.500 €, između 1.000 i 1.500 €, te ispod 1.000 €. Čak 15 od 29 promatranih zemalja nalazi se u najnižoj kategoriji.
Kupovna moć mijenja sliku Paritet kupovne moći (PPS) ublažava nominalne razlike. U tom poretku minimalne plaće u EU-u kreću se između 886 PPS-a u Estoniji i 2.157 PPS-a u Njemačkoj.
• Hrvatska zauzima 11. mjesto s 1.377 PPS-a, neposredno iza Slovenije (1.413 PPS-a). • Srbija, iako kandidatkinja, bilježi 1.105 PPS-a, dok pojedine kandidatkinje – osim Albanije – po kupovnoj su moći ispred dijela članica EU-a.
Unatoč promjenama redoslijeda, devet vodećih zemalja ostaje identičnih u oba izračuna, što potvrđuje trajnu prednost ekonomski snažnijih država.
Bez zakonskog minimuma Italija, Austrija te nordijske zemlje Švedska, Danska i Finska nemaju zakonski propisanu minimalnu plaću; ondje se plaće uglavnom utvrđuju kolektivnim ugovorima.
Podaci tako još jednom naglašavaju jasnu crtu između zapada i istoka kontinenta – kako u visini plaća, tako i u realnoj kupovnoj moći – te podsjećaju koliko oštra može biti bitka za svaki euro radničkog džepa.