Crnogorski predsjednik Jakov Milatović iskoristio je samit Inicijative triju mora u Dubrovniku kako bi, na marginama skupa, s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem razgovarao o nizu neriješenih pitanja koja već gotovo dvije godine opterećuju odnose dviju država.
Milatović je nakon sastanka poručio da je „važno imati razgovore na najvišoj razini“, istaknuvši kako završna faza pristupanja Crne Gore Europskoj uniji traži novu dinamiku u bilateralnim odnosima. Vlade u Podgorici i Zagrebu, kazao je, trebaju „dodatno intenzivirati političke konzultacije kako bi se što prije riješila otvorena pitanja“, dok politički akteri s obje strane trebaju „spustiti loptu i jačati poruke dobrosusjedstva“.
Napetosti između Crne Gore i Hrvatske rasplamsale su se sredinom 2024. nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, predloženu od čelnika prosrpske desnice Andrije Mandića. Zbog tog poteza, Mandić, zastupnik Milan Knežević i potpredsjednik vlade Aleksa Bečić proglašeni su nepoželjnima u Hrvatskoj, a Zagreb je u prosincu 2024. blokirao zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 (vanjska i sigurnosna politika) za Crnu Goru.
U međuvremenu su dvije vlade otvorile razgovore o ratnoj odšteti bivšim hrvatskim logorašima iz logora Morinj kraj Kotora; prema dostupnim informacijama, dogovor je na vidiku. Hrvatska traži i promjenu naziva kotorskog bazena koji nosi ime vaterpolista Zorana Gopčevića, nekadašnjeg stražara u Morinju. Na stolu su i stara sporna pitanja – vlasništvo nad školskim brodom „Jadran” te razgraničenje na poluotoku Prevlaka.
Milatović je naglasio da je spreman dati „najveći mogući doprinos“ kako bi se suradnja, koju smatra „snažnijom od otvorenih pitanja“, vratila na kolosijek dobrosusjedstva.
