Predsjednik Republike Zoran Milanović u Vatikanu je, nakon mjesec i pol medijske šutnje, iznio teške optužbe na račun premijera Andrejа Plenkovića. Prema Milanoviću, premijer je prekršio vlastiti Zakon o sudovima iz 2018. jer je, dok je trajao treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, privatno podržao sutkinju Visokog trgovačkog suda Mirtu Matić.
„Kandidatkinja je od prvog dana Mirta Matić. … Na natječaj se javila tek nakon što je razgovarala i s Plenkovićem. I koji je smisao javnog poziva? Da uživamo u travestiji izvan vremena karnevala”, poručio je Milanović, dodajući da se time javni poziv pretvara u „prerušavanje” bez stvarne svrhe.
Ključne točke sukoba:
- Uloga predsjednika: Ustavom predlaže kandidata, no novi zakon traži javni poziv kako bi proces bio transparentniji.
- Uloga premijera: Zakon mu ne daje formalnu nadležnost, no HDZ-ova većina odlučuje u Saboru.
- Tri poziva, tri imena: • Sandra Artuković Kunšt propala je u prvom krugu glasanja. • Na drugi se prijavila samo Aleksandra Maganić, ali je Milanović nije predložio. • U trećem krugu pojavili su se Matić, Maganić i Šime Savić.
Milanović tvrdi da je i za Mirtu Matić tražio i dobio „zeleno svjetlo” od Plenkovića prije njezine prijave, što bi, prema predsjedniku, dokazivalo da je cijeli proces „namješten”. Istodobno je priznao da bi se premijer „u zadnji tren” mogao predomisliti, čime je ostavio otvoren ishod glasanja.
Parlamentarne prepreke
Sva trojica kandidata moraju proći saslušanje pred saborskim Odborom za pravosuđe. Iako zakon predsjedniku postavlja rok od osam dana za traženje mišljenja tog tijela, Odbor sam nema vremenskog ograničenja. Teoretski bi mogao odgoditi saslušanje i godinu dana, no predsjednik Odbora Nikola Grmoja najavio je da će ga sazvati „u razumnom roku”.
Što slijedi?
• Plenković se do zaključenja teksta nije očitovao na Milanovićeve tvrdnje. • Sva tri kandidata očekuju se pred Odborom, gdje se Matić može suočiti s pitanjem je li odluku o kandidaturi donijela tek nakon razgovora s premijerom. • Bez jasne podrške HDZ-ove većine, nijedno ime ne može proći saborsko glasanje.
Optužbe su, zasad, jednostrane, no već su unijele novu neizvjesnost u ionako zapetljanu proceduru izbora čelnog čovjeka hrvatskog pravosuđa.
