Predsjednik Republike Zoran Milanović ocijenio je u petak da je Iran nakon posljednjih sukoba na Bliskom istoku „u strateški boljem položaju nego prije rata”.
Govoreći na prisezi prvog naraštaja ročnih vojnika u Slunju, Milanović je istaknuo nekoliko ključnih posljedica rata:
- „Prije mjesec dana kontrolirali su sedam posto svjetske nafte. Sada kontroliraju 23 posto.”
- Cijena sirove nafte Brent ponovno je porasla nakon iranskih napada na energetska postrojenja u Katru i Saudijskoj Arabiji.
- Europske cijene plina dvostruko su više nego 28. veljače, kada je počeo američko-izraelski napad na Iran.
Predsjednik smatra da je operacija bila „loše planirana” te da su se njezini pokretači „iznenadili reakcijom Irana”. „Tako naivno, dječački”, rekao je, upozorivši da Iran neće odustati i da „to već ne ide dobro”. Izrazio je i žaljenje zbog pogibije američkih vojnika.
Milanović je upozorio da će najveći teret platiti uvoznice nafte i derivata, „uglavnom cijela Europska unija i Hrvatska”, te jasno poručio da s ratom „ne želi imati nikakve veze”.
Europska komisija već traži rješenja: predsjednica EK Ursula von der Leyen najavila je „privremene i ciljane mjere” za obuzdavanje cijena električne energije, koje rastu zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu kroz koji obično prolazi petina globalnih zaliha nafte i ukapljenog plina.
Milanovićeva poruka zaključuje se procjenom da će se „u narednim danima vidjeti stvarna moć Irana da prouzroči nered”, dok europske vlade pokušavaju ublažiti udar na potrošače i gospodarstvo.
