Građani koji ovih dana razgledaju police trgovina nailaze na proizvode čija su slova na pakiranju gotovo nevidljiva – tek 0,9 mm visine. Dok pokušavaju shvatiti što uopće kupuju, stručnjaci upozoravaju da je iza sitnog tiska često skriven i daleko ozbiljniji problem: industrija krivotvorene hrane.
Prema podacima za 2024., na području Europe zaplijenjeno je 91 milijun eura vrijednih krivotvorenih i supstandardnih prehrambenih namirnica s lažnim deklaracijama i varljivim omotima. Takvi proizvodi predstavljaju izravan zdravstveni rizik za potrošače u cijeloj Europskoj uniji.
Krivotvoritelji su nekoć „popravljali” maslinovo ulje suncokretovim ili u kesten-pire dodavali grah kako bi uštedjeli. Danas je tehnologija toliko napredovala da se „lažni med” otkriva jednako teško kao i lažna dizajnerska torbica, a cijele se linije posvećuju i patvorinama sira te drugih mliječnih proizvoda.
Sustavno otkrivanje takvih prevara složen je i skup posao pa se borba ponekad doima Sizifovom. Ipak, stručnjaci ističu da krivotvorenje hrane mora ostati tretirano kao teško kazneno djelo, jer su potrošači diljem svijeta njegove redovite, često nesvjesne žrtve.
Za kraj, ostaje paradoks: dok police nikad nisu bile punije izbora, potrošačima je – zbog mikroskopskih deklaracija i sve perfidnijih prevara – možda teže nego ikad saznati što zaista stavljaju u košaricu.