Maligna bolest koštane srži poznata kao mijelodisplastični sindrom (MDS) svake godine zahvati približno 150 građana Hrvatske, uglavnom muškarce starije od 70 godina. Riječ je o poremećaju u kojem koštana srž prestaje proizvoditi dovoljan broj zdravih krvnih stanica, pa se oboljeli suočavaju s kroničnim umorom, kratkoćom daha zbog anemije te učestalijim infekcijama uzrokovanim smanjenim brojem leukocita.
Doc. dr. sc. prim. Inga Mandac Smoljanović, voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva u KB-u Merkur, naglašava da je „riječ o neizlječivoj dijagnozi. Jedini način izlječenja je alogenična transplantacija matičnih stanica, no zbog poodmakle životne dobi i popratnih bolesti samo se manji dio pacijenata može podvrgnuti zahvatu”. Prema njezinim riječima, srednje očekivano preživljenje iznosi četiri do pet godina, dok se kod visokorizičnih bolesnika može skratiti i na šest mjeseci.
S težinom te statistike upoznala se i Ana Mrčić, psihologinja kojoj je MDS otkriven prije petnaestak godina. U početku je bolest napredovala sporo, da bi s vremenom postala ovisna o redovitim transfuzijama krvi. „Kad ste bolje informirani, manje vas je strah i znate što možete očekivati”, kaže Ana, koja je nakon uspješne transplantacije matičnih stanica posvetila dio života pružanju psihološke podrške drugim pacijentima. Upozorava da se mnogi oboljeli koji ne idu na transplantaciju nose s depresijom, tjeskobom i stalnim strahom od povratka bolesti.
Zbog nespecifičnih simptoma MDS se često otkrije tek u poodmakloj fazi, stoga liječnici savjetuju da se svaka dugotrajna anemija ili opetovane infekcije, osobito kod starijih osoba, shvate ozbiljno i detaljno dijagnosticiraju. Pravovremeno upućivanje potencijalnih kandidata na transplantaciju može, ističu stručnjaci, značiti razliku između nekoliko mjeseci i više godina života.