Prvi dugoročni signali za zimu 2025./2026. sugeriraju da bi Europa, a osobito Balkan, mogli iskusiti oštrije uvjete nego posljednjih godina. Analiza objavljena na portalu Nova.rs ukazuje na tri glavna čimbenika koji povećavaju vjerojatnost hladnijih dana i češćih snježnih oborina.
-
Slaba La Niña u Pacifiku
Oceanske struje prelaze u hladnu fazu La Niñe, što najčešće preusmjerava mlazne struje i otvara prostor za prodore arktičkog zraka prema jugu. -
Promjena smjera stratosferskih vjetrova (QBO)
Vjetrovi visoko iznad ekvatora ušli su u fazu koja omogućuje lakši prijenos energije iz nižih slojeva atmosfere u više, dodatno slabeći polarni vrtlog – sustav koji inače „zaključava” hladnoću na sjeveru. -
Topliji Arktik i manje leda
Satelitska mjerenja pokazuju neuobičajeno nisku količinu leda u Barentsovu i Karskom moru. Topliji Arktik remeti temperaturnu ravnotežu i pogoduje stvaranju hladnih valova na nižim geografskim širinama.
Kombinacija navedenih čimbenika upućuje na to da će polarni vrtlog ove zime vjerojatno biti slabiji, što otvara mogućnost dinamičnog vremena s naglim prodorima hladnog zraka prema Europi. Povijesni zapisi iz sličnih godina pokazuju da se najjači valovi hladnoće javljaju u siječnju i veljači.
Ako se trenutačni trendovi u atmosferi i oceanima nastave, Balkan bi mogao doživjeti više snježnih dana i izraženije niske temperature od prosjeka, posebno u drugoj polovici zime. Meteorolozi ipak ističu da je riječ o ranim prognozama te da će konačna slika o nadolazećoj zimi biti jasnija kako se sezona približava.