Friedrich Merz u posljednja je tri mjeseca nastojao nametnuti Njemačku kao središnje mjesto europske geopolitike. Vrhunac njegova angažmana bio je prijedlog da se Ukrajini stavi na raspolaganje 201 mlrd. eura zamrznutih sredstava ruske središnje banke kroz „ratni zajam” za reparacije. Na odlučujućem sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu ideja je odbačena: kompromisom je dogovoreno 90 mlrd. eura beskamatnog zajma, osiguranog iz proračuna EU-a, što pokriva oko dvije trećine ukrajinskih potreba za razdoblje 2026.–2027.
Ključni otpor dolazio je iz Belgije, čija se Euroclear banka smatra čuvarom većine zamrznutih ruskih sredstava. Bruxelles je tvrdio da bi korištenje imovine bilo pravno upitno, a Francuska i Italija odbile su nadoknaditi Belgiji eventualne sudske troškove. Unatoč porazu, Merz ne odustaje od ambicije da Berlin pretvori u europski „čvor živaca” – kako se sam pozvao na Maxa Webera – te tvrdi da sigurnost Europe stoji ili pada s obranom Ukrajine.
Postignuti pomaci
• Europska unija zadržala je skrbništvo nad ruskim sredstvima i dogovorila da se ne odmrznu dok Moskva ne plati ratnu odštetu.
• U Berlin su na dvodnevne razgovore stigli američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner radi dorade mogućeg mirovnog plana i jasnijih američkih sigurnosnih jamstava za Kijev.
• Merz je odlučio sjediti uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, šaljući signal o novoj njemačkoj ulozi u pregovorima.
„Ne vidim razlog da Amerikanci budu ti koji će spašavati demokraciju u Europi. Ako treba spašavanja, možemo to sami”, poručio je prošlog tjedna tijekom obilaska američkih baza u Porajnju-Falačkoj.
Rast vojnog proračuna i moguća nova obveza
Kancelar je u Bundestagu potvrdio da će se obrambena potrošnja do 2029. popeti na 378 mlrd. eura – dvostruko više nego u prethodnih pet godina – te najavio uvođenje vrste vojnog roka. Na upit AfD-a razmatra li slanje Bundeswehra u eventualnu europsku misiju unutar Ukrajine, odgovorio je da je „o tome prerano odlučivati”, ali i dodao: „Nećemo ponoviti pogreške iz 2014. kada smo ostavili Ukrajinu bez sigurnosnih jamstava.”
U odnosu prema Sjedinjenim Državama Merz je oštar: „Epoha Pax Americana je završila”, rekao je članovima CSU-a, usporedivši Putinove ambicije s Hitlerovim zahtjevima za Sudetima 1938. godine.
Politički rizici kod kuće
Iako je u Bundestagu dobio pohvale iz različitih klubova – jedan zastupnik SPD-a ustvrdio je da je „Berlin postao središte međunarodne diplomacije” – izazovi ostaju. Anketa YouGova pokazuje da većina Nijemaca podržava zapljenu ruske imovine, ali druga istraživanja bilježe da 45 % građana želi smanjenje pomoći Ukrajini. Desni populisti iz AfD-a, koji u anketama drže korak s CDU-om, najavili su da će Merza optuživati za svaki ukrajinski neuspjeh.
Unatoč neuspjehu s prijedlogom o 201 mlrd. eura, Merz se predstavlja kao državnik koji Europi vraća stratešku volju. Hoće li birači nagraditi tu viziju ili kazniti skupo „kockanje” s ruskim milijardama – ostaje otvoreno pitanje pred superizbornu 2026.
