Njemački kancelar Friedrich Merz ponovno je uzburkao raspravu o europskoj nuklearnoj sigurnosti izjavom da bi njemački borbeni zrakoplovi, osim američkih, mogli nositi i britanske te francuske bojne glave.
Govoreći u njemačkom podcastu Machtwechsel, Merz je podsjetio da Luftwaffe već ima tehničku mogućnost za američko nuklearno oružje stacionirano u Njemačkoj. „„it would be possible to apply this to British and French nuclear weapons as well,”“ poručio je, potvrdivši da o toj opciji razgovara s Parizom i drugim europskim partnerima.
Merzov je prijedlog dio šire inicijative kojom Berlin traži snažniji europski odgovor na rastuću nesigurnost, osobito u svjetlu mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Bivši američki predsjednik više je puta dovodio u pitanje obvezu obrane europskih saveznika u okviru NATO-a, a njegove podrugljive opaske o Savezu te ideja o „pripajanju Grenlanda” dodatno su poljuljale povjerenje u američki nuklearni kišobran.
Istodobno, istekom sporazuma New START početkom veljače prestala su formalna ograničenja za strateške arsenale Rusije i Sjedinjenih Država, bez ozbiljnijih signala da će se pregovori obnoviti. U takvoj atmosferi Merz podsjeća da je Francuska već ranije nudila uključivanje Njemačke u svoj sustav nuklearnog odvraćanja te smatra da se ta ponuda „ne može ignorirati u ovim vremenima”.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji pokušao je smiriti tenzije poručivši kako u Europi „nitko ne nastoji zamijeniti američki nuklearni kišobran”, već se rasprava treba shvatiti kao moguća nadogradnja postojećeg sigurnosnog okvira.
Merzova ideja, iako zasad u početnoj fazi, naglašava rastući osjećaj hitnosti da Europa izgradi vlastite mehanizme odvraćanja ako se transatlantske veze dodatno oslabe. Hoće li Berlin, Pariz i London pronaći zajednički jezik o zajedničkoj nuklearnoj strategiji, ovisit će o političkoj volji i spremnosti na tehničku, financijsku i, prije svega, stratešku integraciju.
