BERLIN – Nešto manje od pet mjeseci nakon što je zasjeo u kancelarski ured, Friedrich Merz suočava se s neugodnom statistikom: industrijska proizvodnja pada, nezaposlenost je u kolovozu narasla na 3,02 milijuna – najvišu razinu u posljednjih deset godina – a povjerenje gospodarstvenika tonu sve dublje.
„Raspoloženje u našoj industriji više nije samo napeto – ono je bijesno i razočarano”, upozorio je Bertram Kawlath, predsjednik udruženja proizvođača strojeva VDMA, dok je kancelar slušao iz prvoga reda. Prema njegovim riječima, strah od reformi „visi u zraku poput slona u sobi”, a sve više tvrtki najavljuje rezove i otpuštanja.
Podaci ekonomskih instituta potvrđuju sumornu sliku. Nakon dvije uzastopne godine recesije, ove se godine očekuje tek minimalan rast, dok prognoze za 2026. i 2027. predviđaju mršavih 1,3 odnosno 1,4 posto. „Njemačko je gospodarstvo i dalje na klimavim nogama… strukturalne slabosti neće nestati preko noći”, kaže Geraldine Dany-Knedlik iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja.
AfD prestiže demokršćane Političku štetu zasad plaća upravo Merz. Najnovija anketa pokazuje da njegovo djelovanje odobrava tek 26 % građana, dok krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi povijesni skok i u rujnu je prvi put postala najpopularnija stranka. U Bundestagu je supredsjednica AfD-a Alice Weidel poručila Merzu: „Ući ćete u povijest kao najzaduženiji kancelar Savezne Republike… deindustrijalizacija pogađa sve sektore.”
Kancelar je posljednjih mjeseci pretežno bio usmjeren na vanjsku politiku i vojnu pomoć Ukrajini, no sada hitno pokušava okrenuti ploču. „Nije riječ samo o privremenom usporavanju, nego o strukturnoj krizi rasta”, rekao je članovima obrtničke komore u rodnoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i najavio „jesen reformi”.
Tanke parlamentarne rezerve Problem je što njegova krhka koalicija – Unija demokršćana i socijaldemokratski SPD – raspolaže jedva dovoljnom većinom za manje zakonske zahvate. Dok se pregovara o kraćenju dugotrajnih naknada za nezaposlene i poticanju umirovljenika na rad, ključne teme – mirovinski sustav i revizija ustavnih ograničenja zaduživanja – prebačene su na stručne komisije, pa brze i hrabre odluke djeluju malo vjerojatno. „Nisam sigurna da će iz te ‘jeseni reformi’ išta konkretno proizaći”, priznaje socijaldemokratkinja Dagmar Schmidt.
Već odobreni paket od 500 milijardi eura za infrastrukturu i klimatske projekte, raspoređen na 12 godina, trebao bi dati poticaj, ali analitičari ga smatraju nedostatnim. Studija sveučilišta u Mannheimu procjenjuje da svaka europska jedinica potrošena na obranu kratkoročno generira tek 50 centi dodatne gospodarske aktivnosti. „Ne možemo proizvesti dovoljno tenkova da nadomjestimo sve što u proizvodnom sektoru ne valja”, upozorava koautor studije Tom Krebs.
Zahtjevi industrije Industrijski lobiji, pak, traže hitnu akciju. „Naše je gospodarstvo na intenzivnoj njezi i treba mu trenutačna terapija”, poručuje Jörg Dittrich, predsjednik Njemačke konfederacije obrtničkih komora, pozivajući na rezanje birokracije i kontrolu socijalnih troškova: „Ne smijemo izgubiti konkurentnost jer onda više nećemo imati što ulagati.”
Hoće li Merz uspjeti pokrenuti reforme dok mu popularnost klizi, a AfD jača, zasad je neizvjesno. Za sada, kako primjećuje ekonomist Krebs, „nema jasnog plana”, a vrijeme za politički manevar sve je kraće.
