Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel ponovno je pod lomom kritika nakon što je u intervjuu za mađarski kanal Partizán sugerirala da je odbijanje istočnoeuropskih država da 2021. pristanu na izravne pregovore Europske unije s Vladimirom Putinom pridonijelo kasnijem ruskom napadu na Ukrajinu.
Merkel je opisala kako je u lipnju 2021., uoči tadašnjeg Europskog vijeća, zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom predložila format izravnih razgovora s Kremljom: „Osjetila sam da Putin više ne shvaća sporazum iz Minska ozbiljno … željela sam novi format u kojem bismo kao Europska unija mogli izravno razgovarati s njim.” No taj je prijedlog blokirala skupina država predvođena Poljskom i trima baltičkim republikama.
„Bojali su se da ne bismo imali zajedničku politiku prema Rusiji … U svakom slučaju, do tog formata nije došlo. Zatim sam napustila dužnost i uslijedila je Putinova agresija”, izjavila je Merkel.
Lavina osuda sa sjeveroistoka Europe
• Bivši latvijski premijer Krišjānis Kariņš uzvratio je kako „mnoge zemlje, uključujući Njemačku i samu bivšu kancelarku, tada nisu razumjele Rusiju”. Dodao je da je Merkel upozoravao da se „s Putinom ne može surađivati u dobroj vjeri”, te ga čudi da i danas tako razmišlja.
• Estonski šef diplomacije Margus Tsahkna podsjetio je da za rat „isključivu odgovornost snosi Rusija, vođena imperijalnim ambicijama i neprihvaćanjem raspada Sovjetskog Saveza”.
Poljska politička scena na nogama
U Varšavi su tonovi još oštriji:
– Bivši premijer Mateusz Morawiecki napisao je da je Merkel „jedna od najštetnijih njemačkih političarki za Europu u proteklom stoljeću”.
– Eurozastupnik Waldemar Buda ustvrdio je da bi još jedan pokušaj dogovora s Putinom „vjerojatno doveo do podjele Ukrajine”, te podsjetio da su „poslovima s Kremljom sami prizvali rat”.
– Aktualna ministrica regionalne politike Katarzyna Pełczyńska-Nałęcz ocijenila je kako bivša kancelarka „potiče rusku propagandu” insinuacijom da se rat mogao izbjeći „da smo se dovoljno nisko poklonili Moskvi”.
Među umjerenijim glasovima, bivši poljski veleposlanik u SAD-u Marek Magierowski zamjerio je medijima pretjerano dramatiziranje, ali ipak je Merkelino doba opisao kao „jednu veliku katastrofu za Njemačku i Europu”.
Nasljeđe pod povećalom
Intervju je ponovno otvorio raspravu o Merkelinoj višegodišnjoj strategiji približavanja Rusiji – od plinovoda Sjeverni tok do inzistiranja na dijalogu – koju kritičari sada vide kao promašaj što je Kremlju dao vrijeme i financijske resurse za invaziju. Tim bivše kancelarke zasad nije komentirao buru koju je podigla njezina najnovija izjava.
