Općina Marčana, razapeta između turizma i tradicionalne poljoprivrede, još uvijek ima jedan od posljednjih dugih, neizgrađenih obalnih pojaseva u Istri. No taj dragocjeni prostor ubrzano nagriza val nelegalne gradnje, zbog koje se lokalni pejzaž mijenja – i to nepovratno.
„Marčana je općina koja je, nažalost, doživjela eksploziju nelegalne gradnje”, upozorava načelnik Predrag Pliško. Kaže da lokalna uprava trenutačno može tek „evidentirati objekte i proslijediti ih građevinskoj inspekciji, a po novim zakonskim mogućnostima i zaustaviti gradnju”.
Između ubrzane urbanizacije i očuvane prirode nalaze se i ljudi koji pokušavaju živjeti od zemlje. U Raklju, mjestu koje je „zauvijek izgubilo svoje staro lice”, više nema tovara ni krava, ali su stigle – pčele. Bračni par Dubravac, doseljenici iz Slavonije, ondje pčelari zahvaljujući obilju samoniklog bilja. „Imamo kadulju, smilje, brijes… sve što pčelama jako odgovara”, objašnjava Lucija Dubravac, nazivajući Rakalj „malom Dalmacijom” istočne Istre.
U obližnjim Šegotićima vinogradar Sanjin Siljan poručuje da mladi mogu ostati „na svome i raditi, samo je potrebna volja”, premda priznaje da se „dosta moramo pomučiti da bismo došli do rezultata i u brajdi i u podrumu”.
Direktorica Turističke zajednice Marčane Maja Bizjak podsjeća na široku lepezu lokalnih proizvoda: „Imamo jako veliki broj kvalitetnih vinara, proizvođača ulja, sirara, voća i povrća – rijetko se koja destinacija može time pohvaliti.”
Dok se nova asfaltna cesta polako spušta do još netaknute obale ispod Raklja, mještani se pitaju hoće li se ljepota tog pejzaža sačuvati za buduće generacije – ili će ostati tek kulisa u svakodnevno rastućoj turističkoj destinaciji.