PARIZ – Najveći savez zastupnika koji podupiru predsjednika Emmanuela Macrona, Together for the Republic, pokrenuo je inicijativu da se u vodstvo francuske Narodne skupštine uvrste zastupnici krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (RN), a da se pritom smanji broj funkcija koje trenutačno drži ljevica.
Prema riječima visokog dužnosnika tog kluba, u vodstvu parlamenta „ima previše“ ljevičarskih zastupnika. Nacionalno okupljanje, iako treća snaga u donjem domu, trenutačno ne obnaša nijednu od ključnih funkcija – potpredsjednika, kvestora ili tajnika – koje čine Biro Skupštine i upravljaju internom disciplinom te promjenama poslovnika.
Dogovorom iz 2022., kada je Macron prvi put izgubio apsolutnu većinu, RN je s potporom centrističkih i desnih zastupnika zauzeo dva od šest potpredsjedničkih mjesta. No nakon što je predsjednik prošlog lipnja raspustio parlament, reagirajući na uvjerljivu pobjedu RN-a na europskim izborima, krajnja desnica ostala je bez ijednog položaja: centristi su odbili podržati njihove kandidate, a većinu funkcija preuzela je ljevica.
Macron je tada ocijenio da isključivanje RN-a „nije dobra stvar“ jer su njihovi zastupnici „legitimni“ te „nema pod-zastupnika“. Sličnu je ocjenu dao i njegov dugogodišnji saveznik, sadašnji premijer François Bayrou, nazvavši potez „neprihvatljivim“.
Najnoviji manevri Macronovih centrista tumače se kao pokušaj da se oduzme oružje RN-u, koji tvrdi da sustav ignorira glasove njegovih birača. Ujedno bi to dodatno nagrizlo tzv. zaštitni zid (cordon sanitaire) – tradicionalno odbijanje glavnih stranaka da krajnjoj desnici prepuste ključne institucijske pozicije.
Slične dileme potresaju i druge europske parlamente. U Njemačkoj je rasprava o mogućem uključivanju AfD-a u parlamentarne funkcije podijelila demokršćane, ali je zaštitni zid zasad ostao netaknut.
Hoće li francuski centar doista otvoriti vrata krajnjoj desnici, postat će jasnije pri idućoj raspodjeli funkcija u Birou Narodne skupštine – a rezultat bi mogao bitno utjecati na političku borbu uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, na kojima Marine Le Pen vidi svoju najveću šansu dosad.
