PARIZ – Emmanuel Macron ubrzao je val strateških imenovanja u francuskoj državnoj upravi i diplomaciji kako bi, prema riječima više dužnosnika upućenih u proces, „zaštitio institucije” od mogućeg dolaska Nacionalnog okupljanja (RN) na vlast nakon predsjedničkih izbora 2027.
• Prema posljednjim anketama krajnja desnica predvođena Marine Le Pen i potpredsjednikom stranke Jordanom Bardellom favorit je za osvajanje Elizejske palače. Njihov je program najavio ukidanje dijela Macronovih ekonomskih reformi te jačanje suverenističkog kursa prema EU-u i NATO-u.
• Macron je već postavio bliskog suradnika na čelo Državnog revizorskog suda, i to unatoč kritikama zbog mogućeg sukoba interesa.
• U Ministarstvu vanjskih poslova u tijeku je dotad nezapamćena prekompozicija diplomatskog korpusa: više od 60 veleposlanstava, uključujući ona u Washingtonu, Londonu, Berlinu i Kijevu, očekuje nove ambasadore u idućim mjesecima.
• Iznenadna ostavka guvernera Banque de France Françoisa Villeroya de Galhaûa prošloga tjedna Macronu otvara prostor da na mandat od šest godina imenuje vlastitog čovjeka prije 2027.
• Ljetna smjena načelnika Glavnog stožera francuske vojske objašnjava se željom da u vrhu oružanih snaga sjedi osoba „dovoljno autoritativna“ da se suprotstavi eventualnim zahtjevima RN-a, primjerice izlasku iz integriranog zapovjedništva NATO-a.
• Na pomolu je i izbor novog predsjednika Državnog vijeća, institucije koja savjetuje vladu i presuđuje u sporovima građana protiv države. Trenutačni čelnik navršava zakonsku dobnu granicu u svibnju.
Bardella je u srijedu optužio Macrona da „zaključava institucije ne bi li zadržao kontrolu i produžio svoj utjecaj”. Istodobno, stručnjaci ustavnog prava upozoravaju da čvrsta hijerarhija francuskog sustava omogućuje predsjedniku da dugoročnim mandatima ograniči slobodu djelovanja sljedećega stanara Elizejske palače, tko god on bio.
Manjak institucionalne neutralnosti?
Kritičari upozoravaju da previše lojalista na ključnim funkcijama može potkopati percepciju neovisnosti tijela koja bi trebala biti iznad politike. No Macronovi se suradnici brane tvrdnjom da „stabilnost države” mora biti osigurana u trenutku kada Europa prolazi kroz sigurnosne i gospodarske potrese izazvane ratom u Ukrajini i nepredvidivom politikom Sjedinjenih Država.
Marine Le Pen još čeka ishod žalbenog postupka zbog presude za pronevjeru sredstava Europskog parlamenta i privremene zabrane kandidiranja; odluka se očekuje u srpnju. Dok RN traži način da, u slučaju njezine diskvalifikacije, potvrdi Bardellu kao plan B, predsjednik Republike sve ubrzanije ispisuje posljednja kadrovska poglavlja svojega drugog mandata.
Analitičari procjenjuju da ovi potezi možda neće „zacementirati” Macronovu ostavštinu, ali će sigurno otežati dramatične političke zaokrete koje RN najavljuje ako osvoji vlast.
