Francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak stiže u Bruxelles na sastanak Europskog vijeća, no ovaj put ne s aureolom idejnog pokretača, nego s reputacijom čovjeka koji zaustavlja inicijative. Više europskih diplomata i dužnosnika upozorava da je šef Elize "+potpuno zaokupljen domaćim problemima+" i da "više nije onaj europski prvak kakvog smo poznavali".
Problemi kod kuće, slabiji politički kapital i rast krajnje desnice natjerali su Macrona u defanzivu. Umjesto ambicioznih vizija, danas odbija prijedloge koji bi nekad bili prirodni dio njegova programa:
• sigurnosni „zid dronova“ za zaštitu europskog neba – smatra nerealnim; • ukidanje jednoglasnosti pri proširenju EU-a – Pariz odbija odustati od veta; • nova pravila korporativne odgovornosti i klimatski ciljevi za 2040. – „nije trenutak“.
Sada forsira strožu kontrolu migracija, rezanje birokracije, zabranu društvenih mreža za djecu i izuzeća automobilskog sektora od zelenih obveza – teme koje teško pobuđuju europsku maštu.
Zaokret je tim zapaženiji jer je isti čovjek 2017. na Sorboni pozivao na „snažniju Europu“ i stratešku autonomiju, ideju koju su kasnije prigrlili Bruxelles i mnoge prijestolnice. Njegova inicijativa Europska politička zajednica trebala je ubrzati pristupanje novih članica, no prošlog je mjeseca upravo Francuska blokirala prijedlog da se Mađarskoj ograniči pravo veta u tom procesu. Jedan zastupnik iz Macronove liberalne skupine taj potez naziva „temeljnom pogreškom“.
Macronovi suradnici priznaju da je izborne bodove teško skupljati pričom o ulasku Albanije ili Crne Gore, a potencijalno i Ukrajine, dok krajnja desnica i Marine Le Pen udišu za vrat. „Nije pravi trenutak“, kaže jedan od njih.
Dodatni udarac pariškom utjecaju jest politička nestabilnost: u nepune dvije godine predsjednik je promijenio pet premijera, a najnovija kriza zamalo je stajala i šestog kada je Sébastien Lecornu dao ostavku samo 14 sati nakon formiranja vlade, pa je potom vraćen na dužnost. Česti padovi vlada slabe prisutnost francuskih ministara na sastancima i otežavaju pripremu strateških dokumenata.
Zbog svega toga diplomati u Bruxellesu Macrona već promatraju kroz prizmu nasljeđa, iako mu mandat traje do 2027. Jedan od njih rezimira: „Bio je poseban.“ Pitanje je, međutim, može li se taj nekadašnji sjaj još jednom rasplamsati ili je najveći francuski europski projekt – gotov.
