Njemačko gospodarstvo prima novi udarac. Nakon što je početkom tjedna Bosch najavio veliko smanjenje radne snage, sada i zrakoplovni div Lufthansa planira ukidanje oko 4.000 radnih mjesta do 2030. godine.
Prema internoj odluci uprave, rezovi će se provesti prvenstveno u administraciji, dok se operativna radna mjesta namjeravaju zadržati. Tvrtka želi digitalizirati, automatizirati i objediniti uredske procese te tako povećati učinkovitost.
Ubrzanje integracije unutar koncerna Lufthansa, koja trenutačno zapošljava oko 103.000 ljudi, nastoji podići operativnu dobit na 8–10 % prihoda – dosadašnji cilj bio je 8 %. U sklopu toga planira se čvršće povezati brendove Swiss, Austrian, Brussels Airlines i manjinski udio u talijanskoj Ita-i. Niskobudžetni prijevoznik Eurowings te odjeli za logistiku, servis i održavanje aviona također će dobiti dodatnu potporu.
Koncern najavljuje i veći angažman u vojnom zrakoplovstvu i obrambenom sektoru, a dioničarima poručuje da i dalje mogu računati na dividendu od 20 do 40 % ostvarene dobiti.
Napeti pregovori s pilotima Dok menadžment brusi strategiju, u tijeku je referendum sindikata pilota Vereinigung Cockpit o mogućem štrajku u Lufthansi i teretnoj podružnici Lufthansa Cargo. Glavni kamen spoticanja su mirovinski uvjeti; kompanija tvrdi da su sindikalni zahtjevi financijski neodrživi.
Bosch povlači sličan potez Paralelno s Lufthansinom objavom, Bosch je potvrdio da će do 2030. ugasiti ukupno oko 22.000 radnih mjesta u Njemačkoj, uključujući 13.000 novonajavljenih rezova. Najviše će stradati pogoni povezani s proizvodnjom dijelova za motore s unutarnjim sagorijevanjem, segment koji slabi kako automobilska industrija ubrzava prelazak na električna vozila.
Kompanija nastoji izbjeći masovne otkaze kroz prijevremene mirovine, prekvalifikacije i interne transfere, no radnici i sindikati strepe zbog efekta na lokalne zajednice.
Industrija „pod pritiskom” Snažni rezovi dvaju industrijskih giganata pojačavaju dojam da je njemačko gospodarstvo, kako kažu analitičari, „pod pritiskom”. Dok nove tehnologije i tržišni pritisci mijenjaju strukturu potražnje, tradicionalne grane suočavaju se s viškovima radne snage i nužnošću ubrzane transformacije.