Buđenje nije samo kraj sna, nego prilika za resetiranje cijelog organizma. Stručnjaci upozoravaju da prvih 60 do 90 minuta određuje koncentraciju, raspoloženje i razinu energije do večeri.
Najraširenija pogreška je potraga za pametnim telefonom čim otvorimo oči. Prema neurološkinji dr. Patriciji Schmidt, ekran u tom osjetljivom razdoblju „unosi dodatne stresore i remeti prirodni jutarnji porast kortizola”. Savjet: pričekati barem 45 minuta prije čitanja poruka i društvenih mreža.
Jutarnje svjetlo djeluje kao biološki prekidač. Ako unutar pola sata izađemo na danje svjetlo na desetak minuta, tijelo brže prelazi u stanje budnosti, a noćni san postaje kvalitetniji. U suprotnom prijete tromost i teškoće pri večernjem uspavljivanju.
Mnogi odmah urone u zahtjevan rad misleći da iskorištavaju tišinu jutra. Schmidt upozorava da se mozak „budi postupno” te predlaže lagano razgibavanje ili kraću šetnju prije ozbiljnih zadataka.
Slatki doručci podižu šećer — i ubrzo ga naglo spuštaju, što ruši koncentraciju. Stabilniju energiju daje obrok bogat proteinima. Još jedan čest propust je zaboravljena čaša vode: noćna dehidracija, pa i blaga, pogoršava raspoloženje i kognitivne funkcije. Optimalno je popiti 250 do 350 mililitara vode odmah nakon ustajanja.
Ukratko, odgodite mobitel, potražite jutarnje svjetlo, krećite se, jedite proteine i hidrirajte se — tako će ostatak dana biti znatno lakši.