Nova analiza na 27 500 sredovječnih i starijih ispitanika otkrila je da loša kvaliteta sna može ubrzati biološko starenje mozga za čak godinu dana.
Znanstvenici s Karolinskog instituta u Švedskoj proučili su podatke dobrovoljaca prosječne dobi 54,7 godina koji su sudjelovali u britanskoj kohorti UK Biobank. Sudionici su na početku istraživanja procjenjivali vlastiti san kroz pet pokazatelja:
- kronotip (jutarnji ili večernji tip),
- trajanje spavanja,
- učestalost nesanice,
- prisutnost ili odsutnost hrkanja,
- pospanost tijekom dana.
Gotovo devet godina poslije svi su prošli magnetsku rezonanciju, a strojno učenje izračunalo je njihovu „biološku dob“ mozga. Ispitanici su potom podijeljeni u tri obrasca spavanja: zdrav (41,2 %), posve loš (3,3 %) i srednji (55,6 %).
Rezultati su pokazali da svaki bod manje na skali zdravog sna pomiče razliku između moždane i stvarne dobi za oko šest mjeseci. Najlošija skupina imala je mozak koji je, u prosjeku, djelovao godinu dana starije od njihove kronološke dobi.
Posebno su rizični: • noćni kronotip, • spavanje kraće ili dulje od preporučenih 7–8 sati, • hrkanje.
Znanstvenici su primijetili i međusobnu povezanost svih pet čimbenika; primjerice, nesanica često vodi dnevnoj pospanosti, a noćni ritam skraćuje ukupno vrijeme spavanja.
„Naši rezultati dokazuju da loš san može pridonijeti ubrzanom starenju mozga i ukazuju na upalu kao jedan od temeljnih mehanizama“, izjavila je voditeljica tima, neuroepidemiologinja Abigail Dove.
Autori naglašavaju da poboljšanje navika spavanja – prijelaz na raniji odlazak na počinak, kontrola trajanja odmora te smanjenje hrkanja – može biti jednostavan način usporavanja moždanog starenja i potencijalno smanjenja rizika od demencije.