Britanska vlada najavila je najveću reviziju politike prema tražiteljima azila u suvremenoj povijesti, oslanjajući se na strogi danski pristup koji su skupine za ljudska prava godinama žestoko kritizirale.
Prema priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova na čijem je čelu Shabana Mahmood, ključna novost bit će ukidanje zakonske obveze pružanja smještaja i tjednih naknada dijelu tražitelja azila. Potpore više neće dobivati osobe koje su sposobne raditi, a odbiju posao, kao ni oni koji prekrše zakon. Porezni novac, poručuju iz ministarstva, usmjerit će se onima „koji doprinose gospodarstvu i lokalnim zajednicama”.
Mahmood će u ponedjeljak iznijeti detalje mjera koje bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebale učiniti „manje privlačnim ilegalnim migrantima” i ubrzati deportacije. „Ova zemlja ima ponosnu tradiciju prihvaćanja ljudi koji bježe od opasnosti, ali naša velikodušnost privlači ilegalne migrante preko La Manchea”, izjavila je ministrica, upozorivši da „tempo i opseg migracija vrše ogroman pritisak na zajednice”.
Broj zahtjeva za azil dosegnuo je 109 300 u godini do ožujka 2025., 17 % više nego prethodne godine i iznad prijašnjeg rekorda iz 2002. Takav porast, uz rast popularnosti populističke Reform UK, natjerao je laburističku vladu da zaoštri retoriku i praksu.
Inspiracija: Kopenhagen • Privremene dozvole boravka u trajanju od dvije godine, uz obavezno ponovno apliciranje. • Produžen, otežan put do državljanstva te stroža pravila za spajanje obitelji. • Mogućnost oduzimanja dragocjenosti radi pokrivanja troškova uzdržavanja (zakon iz 2016.). • Povratak tražitelja azila čim se njihova domovina proglasi sigurnom.
Britanska delegacija nedavno je boravila u Danskoj kako bi iz prve ruke proučila sustav za koji se tvrdi da je smanjio broj zahtjeva na najnižu razinu u 40 godina i omogućio deportaciju 95 % odbijenih podnositelja.
U Londonu smatraju da će nova pravila „uhvatiti korak, a u nekim segmentima i nadmašiti” europske standarde po strogosti. Trenutačno Ujedinjeno Kraljevstvo odobrava petogodišnji status izbjeglice, nakon čega slijedi proces za trajno nastanjenje.
Otpor i kritike Više od stotinu britanskih dobrotvornih organizacija upozorilo je Mahmood da prestane „pretvarati migrante u žrtvene jarce” i uvoditi „performativne politike koje izazivaju štetu”, tvrdeći da takvi potezi potiču rasizam i nasilje. Britansko Vijeće za izbjeglice ističe da ljudi pri bijegu ne biraju destinaciju prema strogosti azilnog sustava, nego zbog obiteljskih veza, znanja engleskog jezika ili postojeće zajednice.
Ipak, anketama je imigracija prestigla gospodarstvo kao glavnu brigu birača, dok su se prosvjedi pred hotelima u kojima su smješteni tražitelji azila proširili diljem zemlje.
Europski kontekst Od migrantskog vala 2015.–2016. većina članica EU fokus stavlja na smanjenje dolazaka i brži povratak odbijenih. Danski model smatra se najekstremnijim primjerom takve strategije – i upravo taj put sada odabire i London.
Hoće li strože mjere doista smanjiti dolaske ili samo produbiti društvene podjele, postat će jasnije nakon što Mahmood objavi cjelovit paket reformi početkom sljedećeg tjedna.