BERLIN – Ljeto u Bruxellesu i Berlinu sve je vrelije, a napetost između njemačkog kancelara Friedricha Merza i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen kulminirala je oko novog, gotovo 2 bilijuna eura teškog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).
Nakon što je von der Leyen početkom srpnja predstavila plan povećanja sedmogodišnjeg proračuna za gotovo dvije trećine i uvela ideju paneuropskog poreza na dobit poduzeća, u 21.31 sati u Berlin su odaslani oštri redci glasnogovornika vlade Stefana Korneliusa: prijedlog je „neprodajan u vremenu proračunske konsolidacije”, a Njemačka „neće podržati” novo opterećenje gospodarstva. Zaključak je bio jasan – Berlin ga „ne može prihvatiti”.
I saveznici iz Merzove Kršćansko-demokratske unije bili su iznenađeni tonom. Sugovornici bliski vladi tvrde da je kancelar već dulje razočaran „bruxelleskom gluhoćom” za konkurentnost i deregulaciju. Dodatnu gorčinu izazvalo je to što, prema više izvora, Komisija prije objave nije podijelila sporne dijelove proračuna s Berlinom.
Napeti duet Merz i von der Leyen – oboje iz EPP-a – godinama su gradili sliku uske koordinacije, pa i vikend-razgovora. No pukotine se produbljuju. Još u veljači, tijekom kampanje za savezne izbore, Merz je obećavao vratiti „njemačko vodstvo u Europi” i smanjiti bruxellesku birokraciju. Kad je von der Leyen trebala potporu CDU-a za vodeće mjesto EPP-a na izborima 2024., prihvatila je njegovu mantru: manje mikropravila, više „velike slike”.
Na kongresu EPP-a u Valenciji pokazalo se koliko će biti zahtjevan partner. Umjesto pohvala, Merz je prozvao Bruxelles zbog „dosadnih plastičnih čepova”, najavio preispitivanje zelenih propisa i kritizirao strože sigurnosne testove za automobile. Delegati su klicali, dok je predsjednica Komisije, prekriženih ruku i stisnutih usana, ostavljala dojam da „puca po šavovima”, prema jednom dužnosniku EPP-a.
Frontovi sukoba • Planirani zahtjev da od 2030. sva nova vozila za najam i flote budu potpuno električna. Merz je grmio: „Ti prijedlozi u potpunosti ignoriraju potrebe koje Europa trenutačno ima. Ti prijedlozi nisu ispravni.”
• Uredba o krčenju šuma, koja bi i proizvodima iz njemačkih šuma nametnula dodatno izvještavanje. U pismu von der Leyen, Merz traži izuzeća za „zemlje nultog rizika” poput Njemačke.
• Carinski dogovor sa SAD-om: Merz je tek nakon što je Komisija suzila pregovaračke ciljeve pozdravio kompromis o 15 % pristojbe na izvoz iz EU-a.
S druge strane, dužnosnici u Bruxellesu tvrde da se Berlin tek sada suočava s činjenicom da se Unija ne povija lako pod njemačkom voljom. „Biti na vlasti jest realitetni test za cijeli Merzov program”, rekao je jedan EPP-ovac.
Iako obje strane naglašavaju da je osobni odnos dvoje čelnika i dalje „poštovanje uz podudarnost ciljeva”, sve češći okršaji oko temeljnih politika prijete da ga učine nebitnim. „Sljedeće dvije godine bit će žestoka bitka”, poručio je Merz dan nakon što je Komisija predstavila proračun.
Vrijeme za predah, čini se, nitko ne očekuje.