Ljekarne diljem Europe ubrzano šire spektar zdravstvenih usluga, a trendu je dodatni zamah dala pandemija koronavirusa. Najnovije izvješće Pharmaceutical Group of the European Union (PGEU), koja zastupa više od pola milijuna ljekarnika, navodi da se cijepljenje sada provodi u 16 država članica EU-a, dok ukupno nude skoro 50 različitih usluga – od programa za prestanak pušenja do testiranja na licu mjesta i preventivnih pregleda.
„Ljekarnici svi imaju najmanje pet godina stručnog obrazovanja, a ljekarne su najpristupačnija ulazna točka u zdravstveni sustav. Kad se omogući pružanje dodatnih usluga, imaju korist i pacijenti i sustav”, istaknula je glavna tajnica PGEU-a Ilaria Passarani. Upozorila je da bi ljekarne, primjerice, mogle pridonijeti suzbijanju antimikrobne rezistencije brzim testovima kojima se razlikuje bakterijska od virusne upale grla, čime se smanjuje nepotrebna primjena antibiotika.
Organizacija poziva zakonodavce da uspostave jasne okvire i trajno financiranje ljekarničkih usluga kako bi postale sastavni dio primarne zdravstvene skrbi. PGEU u svojoj viziji do 2030. ističe kanadski model, gdje ljekarnici prate terapije kroničnih bolesnika i samostalno propisuju lijekove, što se pokazalo isplativim i korisnim za ishode liječenja.
SVE VEĆE OVLASTI Neke su zemlje već zakoračile dalje od izdavanja lijekova na recept. Njemačka ministrica zdravstva Nina Warken najavila je reforme koje će ljekarnicima omogućiti širi spektar cijepljenja, dodatna testiranja pa čak i izdavanje određenih lijekova bez prethodnog odobrenja liječnika. Liječničke udruge uzvratile su otvorenim pismom u kojem s „velikom zabrinutošću” upozoravaju da se time narušava „provjereni princip dvostruke kontrole – liječnik dijagnosticira i propisuje, ljekarnik provjerava i izdaje lijek”. Smatraju da bi napuštanje tog modela moglo dovesti do rizičnih terapija, fragmentirane skrbi i smanjenja sigurnosti pacijenata.
Irci su granicu prešli još ranije: uredbom iz ožujka 2024. ljekarnici mogu produljiti valjanost određenih recepata na 12 mjeseci, a od siječnja 2026. smiju samostalno propisivati terapiju za osam čestih stanja poput herpesa zoster ili groznice na usnici, uz najavu daljnjeg širenja popisa.
Predsjednica PGEU-a Clare Fitzell podsjeća da 13 europskih zemalja već dopušta ljekarnicima izdavanje recepata u hitnim situacijama. „Gdje će pacijenti potražiti pomoć izvan radnog vremena ako ne u ljekarni? Mi smo stručnjaci za lijekove i možemo rasteretiti ostatak sustava”, poručila je.
DOKTORI OPREZNI, PACIJENTI NA DOBITKU? Za ljekarnike izazov ostaje uvjeriti vlade da prošire njihove ovlasti, a istodobno umiriti liječničku struku da sigurnost pacijenata neće biti dovedena u pitanje. PGEU zaključuje da ljekarničke usluge više nisu „dodatak” nego „srž suvremene zdravstvene skrbi” – te da će daljnji razvoj ovisiti o političkoj volji da se jasnije definira podjela odgovornosti u bijelom mantilu.