Zagađenje nastalo vađenjem i izgaranjem ugljena, nafte i plina – ali i njihovom uporabom u proizvodnji plastike i kemikalija – predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju kroz cijeli životni vijek, upozorava novo izvješće Globalne klimatske i zdravstvene alijanse (GCHA), mreže od više od 200 zdravstvenih stručnjaka i organizacija civilnog društva.
Prema prikupljenim dokazima, onečišćenje iz fosilnih izvora povezano je s dječjim karcinomima, astmom, neurološkim poremećajima, bolestima srca i preranom smrću, a negativno utječe i na kognitivne funkcije te mentalno zdravlje. Djeca su posebno ranjiva jer se mnoge posljedice javljaju u najranijoj dobi i često ostaju trajne, no opasnosti rastu i s godinama zbog kumulativne izloženosti.
U najosjetljivijoj, prenatalnoj fazi – dok se vitalni organi tek formiraju – onečišćenje iz rudarenja i sagorijevanja fosilnih goriva povezano je s niskom porođajnom težinom, prijevremenim porodom, spontanom trudnoćom i raznim prirođenim manama, navodi se u izvješću.
„Fosilna goriva nisu samo ekološka kriza – ona su hitan javnozdravstveni problem. Kao zdravstveni djelatnici znamo da se cijena nečinjenja mjeri ljudskim životima”, poručila je dr. Jemilah Mahmood, izvršna direktorica Centra za planetarno zdravlje Sveučilišta Sunway u Maleziji.
Ništa manje izravan nije ni apel dr. Jeni Miller, izvršne direktorice GCHA: „Nitko nije izuzet od toksičnih utjecaja naše ovisnosti o fosilnim gorivima.” Pogođeni su, navodi, ljudi koji žive oko bušotina i rafinerija, ali i oni izloženi ispušnim plinovima u prometu, zagađenju iz termoelektrana te česticama i kemikalijama koje se oslobađaju iz plastike.
Autori izvješća pozivaju svjetske lidere da temu zdravlja stave u prvi plan na ovogodišnjoj klimatskoj konferenciji COP30, koja se u studenome održava u Belému u Brazilu. Tamo se očekuju novi nacionalni planovi za ograničavanje globalnog zagrijavanja i mobilizaciju financija, posebice za zemlje u razvoju.
Miller smatra da bi vlade trebale prepoznati ovisnost o fosilnim gorivima kao ključni pokretač bolesti i nejednakosti te se obvezati na postupno ukidanje projekata na naftu, plin i ugljen. Također, poziva na preusmjeravanje oko 1,3 bilijuna dolara izravnih subvencija za fosilna goriva u javno zdravstvo, čistu energiju i zaštitu zajednica koje već trpe najveće posljedice zagađenja i klimatskih promjena.
Stručnjaci upozoravaju da je upravo COP30 prilika za konkretne, zdravstveno utemeljene odluke: nastavak sadašnjeg stanja, kažu, plaćat će se – ljudskim životima.