Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) objavila je nacrt reforme hitne medicine kojim traži novi ustroj bolničkih hitnih prijema, više ljudi na prvoj crti te beneficirani staž za zaposlenike, uz poruku da je sadašnji sustav preopterećen i dugoročno neodrživ.
Najkritičnije – nedostatak stručnjaka Prema podacima HUBOL-a, više od 70 % radnih mjesta specijalista hitne medicine ostaje nepopunjeno. U dvanaest općih bolnica predviđeno je 110 specijalista, a radi samo šest. U pet kliničkih bolničkih centara i bolnica planirano je još 110 mjesta, no popunjeno ih je 15. Ta je rupa, upozorava udruga, glavni izvor preopterećenosti timova.
Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit stanje je opisala kao „najuočljiviji simptom urušavanja sustava“. Udruga zato predlaže paket mjera za privlačenje i zadržavanje kadra: skraćivanje radnog tjedna s 40 na 32 sata, beneficirani radni staž, viši koeficijenti, kontinuiranu edukaciju i mogućnost subspecijalizacije.
Sigurnost i novo ime hitnih prijema Prijedlog traži i veću sigurnost zaposlenih – obveznu zaštitarsku službu, videonadzor te edukacije o deeskalaciji sukoba. Organizacijski, sadašnji OHBP-ovi postali bi Centri za hitnu medicinu s jedinstvenom trijažom, jasnim protokolima i ciljem da se pacijent predviđen za hospitalizaciju primi unutar osam sati, dok bi opservacija bila ograničena na 24 sata.
Šira mreža dostupnosti Za udaljena područja i otoke predviđene su stalne ambulante hitne medicine s dvjema medicinskim sestrama i dvama T1 timovima. HUBOL naglašava da hitna služba ne može biti popravljena bez rasterećenja primarne zdravstvene zaštite, jačanja dijagnostike u domovima zdravlja i boljeg IT povezivanja.
Palijativna skrb i suradnja struke Model uključuje snažniju palijativnu skrb: više mobilnih timova, bolničke odjele, hospicije te osnivanje Nacionalnog centra za palijativnu medicinu. Dokument su podržale liječničke i sestrinske komore, sindikati, stručna društva i Koalicija udruga u zdravstvu.
Čeka se odgovor Ministarstva Reformu je HUBOL sredinom listopada dostavio Ministarstvu zdravstva, no umjesto sastanka osnovana je radna skupina za analizu stanja. Udruga poručuje da neće odustati jer „hitna medicina ne smije ostati improvizirani servis za sve probleme sustava“.