PARIZ – Francuski premijer Sébastien Lecornu najavio je zamrzavanje sporne mirovinske reforme kojom se dob za odlazak u mirovinu podignula s 62 na 64 godine, i to sve do završetka predsjedničkih izbora 2027. godine.
Potez je iznuđen pritiskom 69 zastupnika Socijalističke stranke, koji su ukidanje zakona iz 2023. postavili kao uvjet da vlada opstane. Zamrzavanje će biti ugrađeno izravno u tekst Prijedloga zakona o financiranju socijalne sigurnosti za 2026. (PLFSS) putem rijetko korištenog „dopunskog pisma” koje Lecornu šalje parlamentu u četvrtak, a izvanredno ga mora potvrditi i Vijeće ministara.
Takva procedura omogućuje izmjenu prijedloga zakona još prije početka rasprave i otvara put da mjera stupi na snagu neovisno o tome hoće li se zastupnici na kraju usuglasiti. Lecornu je, naime, odbacio mogućnost pozivanja na članak 49.3 Ustava kojim bi zakon mogao progurati bez glasovanja, ostavljajući parlamentu zakonski rok od 50 dana za raspravu.
Obrnutu podršku Neočekivano, plan su podržali i krajnje lijevi Jean-Luc Mélenchon (Nepokorena Francuska) i krajnje desna Marine Le Pen (Nacionalno okupljanje), iste političke figure koje su prošloga tjedna podnijele odvojene prijedloge za izglasavanje nepovjerenja vladi.
Predsjednik Emmanuel Macron s potezom nije oduševljen. Iz Slovenije je poručio da je reforma „nužna za zemlju” te da neće biti „ni ukinuta ni suspendirana, samo odgođena”. Socijalisti su odgovorili žestoko; eurozastupnik Pierre Jouvet tvrdi: „Nitko više ne sluša Macrona.” Glasnogovornica vlade Maud Bregeon pokušala je smiriti tenzije uz obećanje da „nema muljanja” i da će reforma „doista biti zamrznuta”.
Skupi kompromis Lecornu je pred zastupnicima upozorio da će zamrzavanje u 2026. stajati oko 400 milijuna eura, a već 2027. čak 1,8 milijardi, pa će u proračunu trebati pronaći uštede na drugim stavkama. Nacrt državnog proračuna ionako predviđa fiskalnu prilagodbu od 30 milijardi eura – 17 milijardi kroz rezove, 13 milijardi kroz nove prihode – kako bi se javni deficit iduće godine spustio ispod 5 % BDP-a, tek 0,4 postotna boda manje nego što se očekuje za 2025.
Time se otvara nova runda političkog natezanja: socijalisti tvrde da je riječ o njihovoj pobjedi, dok Elysejski dvorac inzistira da je riječ samo o odgodi. Rasprava o PLFSS-u počinje idućih dana, a konačni ishod mogao bi odrediti sudbinu Lecornuove vlade – i mirovinske reforme koja je već jednom podijelila Francusku.
