Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovno se pojavio u javnosti nakon višetjedne šutnje i poručio da je spreman sastati se s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom kako bi se razgovaralo o ratu u Ukrajini i obnovi bilateralnih odnosa. U razgovoru za državnu agenciju RIA naglasio je da mir „ne može biti postignut bez taking Russian interests into account”.
Istodobno je izazvao zbrku izjavom da je, po nalogu predsjednika Vladimira Putina, već počelo razmatranje mogućeg ruskog nuklearnog pokusa. Samo dan kasnije glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je: „Putin has repeatedly said that Russia is committed to its obligation to end nuclear tests, and that we have no intention [of conducting them].” Moskva, tvrdi Peskov, neće testirati bojeve glave osim ako to prva učini Amerika.
Ukrajinski dronovi gase velika ruska grada
Kijev je odgovorio nizom napada na rusku energetsku infrastrukturu. U Voronježu, gradu s više od milijun stanovnika, dron je zapalio postrojenje termoelektrane, dok je u Belgorodu oko 20 000 kućanstava ostalo bez struje i grijanja nakon raketnog udara. Sličan požar izbio je i na elektrani u kurskom selu Korenevo, pri čemu je 10 lokalnih naselja ostalo u mraku.
„Jedna od najtežih noći” za ukrajinsku mrežu
Dok su ruski gradovi gasili požare, Ukrajina je sanirala posljedice možda najrazornijeg vala ruskih udara na vlastitu energetsku mrežu od početka invazije u veljači 2022. godine. Predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je da su „tisuće ljudi uključene u stabilizaciju sustava i popravke”, a najkritičnije je u harkivskoj i sumskoj oblasti. Zamjenik ministra energetike Artem Nekrasov upozorio je da je Rusija promijenila taktiku pa sada istodobno pogađa proizvodna postrojenja i prijenosnu mrežu, što „otežava brzo vraćanje normalne opskrbe”.
U središnjoj Poltavskoj oblasti struja je većinom vraćena, no dijelovi glavnog grada regije i dalje su u mraku. Ministarica energetike Svitlana Grinčuk opisala je proteklu noć kao „jednu od najtežih” od početka rata; četiri osobe su poginule.
Trump, kralj i „170 000” ruskih vojnika
U rijetkom intervjuu za britanske medije Zelenskij je komentirao mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Na pitanje boji li se takvog ishoda odgovorio je: „No … we are not enemies with America. We are friends. So why should we be afraid? … Trump was elected by his people. We have to respect the choice made by the American people, just as I am elected by my people.” Otkrio je i da je kralj Charles odigrao tihu, ali važnu ulogu u poticanju američke potpore Kijevu tijekom nedavnog susreta s Trumpom.
Na bojišnici ruske snage, prema njegovim riječima, koncentrirale su oko 170 000 vojnika u i oko istočnog grada Pokrovsk, ali unatoč „najžešćim i najkrvavijim borbama” u Donjeckoj oblasti „nema ruskog uspjeha”. Zelenskij tvrdi da je Moskva u listopadu izgubila 25 000 vojnika ubijenih i ranjenih, što bi bio mjesečni rekord.
Neizvjesni signali iz Moskve
Lavrovljeva ponuda razgovora s Washingtonom stiže u trenutku kad Kremlj šalje oprečne poruke o nuklearnim pokusima, a ruska i ukrajinska infrastruktura trpe paralelne udare. Promatrači upozoravaju da će i najmanji pogrešan korak oko teme nuklearnog testiranja – koju mnogi već smatraju crvenom linijom – dodatno podići ulog u ratu koji je ušao u 45. mjesec.
Za sada, energetski sustavi s obje strane granice tinjaju pod stalnim udarima, a diplomacija, iako najavljena, još čeka konkretnu agendu.
