Latvijski Saeima izglasao je u četvrtak izlazak iz Istanbulske konvencije, međunarodnog ugovora čiji je cilj sprječavanje i suzbijanje nasilja nad ženama. Za povlačenje je glasalo 56 od 100 zastupnika, nakon što je konzervativni Zeleni i sindikat poljoprivrednika prekršio koalicijsku crtu te podržao opozicijski prijedlog, prkoseći premijerki Eviki Silini i predsjedniku države.
Protivnici konvencije tvrde da ona nameće „rodnu ideologiju” jer ograničenje spola ne svodi na biologiju nego ga definira kao društveni konstrukt. „Ovo ni na koji način neće utjecati na obiteljsko nasilje. Zaštita od obiteljskog nasilja bila je u latvijskom zakonodavstvu čak i prije Istanbulske konvencije”, poručio je zastupnik Gunars Gutris.
Dan prije glasanja oko 5 000 ljudi okupilo se u središtu Rige prosvjedujući protiv napuštanja ugovora. Premijerka Silina pridružila se prosvjednicima i javno podržala ostanak u konvenciji. Liberalni koalicijski partner, Progresivci, upozorio je na međunarodne posljedice: „Ovo će biti razoran udarac ugledu Latvije u Europskoj uniji, kao i na međunarodnoj razini”, izjavio je njihov čelnik Andris Suvajevs.
Istanbulska konvencija potpisana je 2011. u Turskoj, a na snazi je od 2014. Većina članica EU-a ju je ratificirala; Latvija to je učinila tek 2023. godine. Nakon što njezin odlazak postane pravno valjan, Latvija će postati tek druga država koja se povukla – prva je bila Turska 2021. Poljska je 2020. krenula istim putem, no plan je stopiran nakon promjene vlasti, dok je češki parlament lani tijesno odbio ratifikaciju.
Time se nastavlja europska rasprava o „rodnoj ideologiji” i granicama nacionalnog zakonodavstva u zaštiti žena od nasilja. Iako latvijska vladajuća koalicija ostaje formalno na okupu, glasovanje je otkrilo duboke podjele koje bi mogle obilježiti buduće političke rasprave u Rigi.