Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde sutra će pred novinare stati s dvostrukim teretom na ramenima: objaviti nove odluke Vijeća guvernera i odgovoriti na neugodna pitanja o fiskalnoj krizi u vlastitoj domovini.
• Ključna kamatna stopa gotovo sigurno ostaje na 2 posto. Svježe projekcije i dalje predviđaju skroman rast, pa tržišta sljedeće rezove smatraju malo vjerojatnima i procjenjuju da će se ciklus podizanja nastaviti tek 2027.
• Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberg Banke, upozorava da Lagarde mora paziti da ne ostavi dojam kako će ECB „spašavati nepopravljivog fiskalnog grešnika”, ali i da ne uzdrma tržišta koja Parizu još uvijek „daju benefit sumnje”.
• Širi francusko-njemački razmak na desetogodišnjim obveznicama popeo se na 0,82 postotna boda – najvišu razinu ove godine – ali i dalje izgleda više kao polagano ispuštanje zraka nego nagla eksplozija.
• Dug opće države premašio je 3,35 bilijuna eura, a neuspjeli pokušaj premijera Françoisa Bayroua da progura 44 milijarde eura rezova srušio je vladu početkom tjedna. Unatoč političkom šoku, ulagači zasad ostaju pribrani.
• Ekonomisti sve glasnije spominju „fiskalnu dominaciju” – situaciju u kojoj središnja banka mora držati kamate nisko kako bi vlade mogle nastaviti zaduživanje, što obično brzo potakne inflaciju. „Mnoge europske zemlje suočene su s teškim fiskalnim izazovima, posebno Francuska. One jednostavno ne mogu priuštiti da troše više samo na kamate”, upozorava Fabio Balboni iz HSBC-a.
Tajno oružje ECB-a
ECB je još 2022. skrojio Instrument za zaštitu transmisije (TPI) koji mu omogućuje neograničenu kupnju državnih obveznica ako procijeni da tržišna nestabilnost ugrožava transmisiju monetarne politike. Pravila su ostala namjerno neodređena. U teoriji, članica pod procedurom prekomjernog deficita – kakva bi bila Francuska – ne bi imala pravo na intervenciju, ali kreatori pravila ostavili su si prostor za diskreciju.
Jastrebovi poput članice Izvršnog odbora Isabel Schnabel tvrde da je govor o TPI-ju „pretjeran” jer pariški problemi zasad nemaju „šire implikacije za euro”. S time se slaže i glavni ekonomist AXA-e Gilles Moëc, dodajući da bi za aktiviranje instrumenta trebalo dokazati prelijevanje stresa i na druge zemlje.
Za sada gospodarstvo ne pokazuje znakove gušenja: Banque de France procjenjuje rast od 0,3 posto u tekućem tromjesečju. No sjećanje na prošle panike ostaje živo. Talijanski guverner Fabio Panetta lani je upozorio da ECB mora biti „spreman nositi se s posljedicama” političkih šokova unutar članica.
Lagardeova lekcija iz 2020.
Lagarde je tijekom pandemije uzburkala tržišta izjavom da ECB „nije tu da zatvara spreadove”. Analitičar Bas Van Geffen uvjeren je da „više neće ponoviti tu pogrešku”.
Uoči sutrašnje konferencije predsjednica poručuje da razmake promatra „vrlo pomno” te savjetuje Parizu: „Organizirajte se… i dovedite javne financije u red.”
Hoće li ta poruka smiriti investitore ili dodatno raspiriti sumnje, znat će se čim Lagarde počne odgovarati na pitanja koja ne može izbjeći.
