Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u ponedjeljak je u Sisku okupio biskupe i odgojitelje s područja Zagrebačke crkvene pokrajine kako bi razmotrili stanje duhovnih zvanja i budućnost dviju ključnih odgojnih ustanova: Međubiskupijskog sjemeništa i Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu.
Otvarajući sjednicu, Kutleša je upozorio da „u vremenu demografskog pada, kulturne dezorijentacije i relativizacije temeljnih vrijednosti, pitanje duhovnih zvanja postaje prvorazredno crkveno i društveno pitanje”. Naglasio je da odnos prema sjemeništu „pokazuje duhovnu klimu u biskupiji i cijeloj crkvenoj pokrajini”, pa ako se svećeništvo doživljava kao teret, „ni sjemenište ni bogoslovija ne mogu cvjetati”.
Posebno se osvrnuo na ulogu manjeg sjemeništa, koje, prema njegovim riječima, nadopunjuje obitelj i mladima „ne oduzima slobodu, nego im pomaže da je ispravno oblikuju”. U doba digitalne rastresenosti i relativizma, dodao je, trebaju biti „mjesto cjelovitog odgoja – ljudskog, duhovnog, intelektualnog i zajedničarskog”.
Kutleša je ukazao i na profil kandidata kakvog Crkva danas treba: „Budući svećenik mora biti čovjek molitve, ali i razuma – osjećajan pastir čvrsta karaktera, sposoban naviještati Evanđelje u kulturi koja često ne razumije i ne prihvaća kršćansku poruku”. Formacija, poručio je, mora biti „duhovno snažna, intelektualno ozbiljna i akademski zahtjevna, ali i ljudski zrela te pastoralno bliska stvarnosti naroda”.
Sudionici zasjedanja izrazili su nadu da će doneseni zaključci potaknuti „hrabriju i odgovorniju brigu” za nova zvanja i osigurati stabilan svećenički identitet, koji, kako je nadbiskup zaključio, nije moguć „bez unutarnje integracije svih dimenzija” svećeničkog života.