Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius poručio je da se kontinent mora pripremiti za scenarij u kojem bi Rusija u sljedećih pet godina napala neku od članica NATO-a – i to uz pomoć neviđenog broja bespilotnih letjelica.
„Rusija može imati oko pet milijuna dronova, pa trebamo imati veće kapacitete od toga kako bismo prevladali”, rekao je Kubilius tijekom posjeta Ukrajini, gdje je proučavao iskustva tamošnjeg bojišta. Upravo je rat u Ukrajini, pokrenut ruskom invazijom 2022., revolucionirao upotrebu dronova: procjenjuje se da su ukrajinske jedinice bespilotnih letjelica odgovorne za 80 % ruskih gubitaka na prvoj crti.
Ukrajina ove godine namjerava proizvesti više od četiri milijuna dronova, dok je lani iz tvornica izišlo oko 1,3 milijuna. Na 1 200 kilometara dugoj bojišnici nalazi se i zona koju vojnici nazivaju „Dolina smrti” – područje u kojem, prema Kubiliusu, „tradicionalni tenk preživljava šest minuta” jer je svaki pokret pod nadzorom bespilotnih sustava.
Povjerenik smatra da Europa umjesto gomilanja letjelica koje će brzo zastarjeti mora uspostaviti mrežu pilota, inženjera i proizvođača spremnih za brzu masovnu proizvodnju kad zatreba. „Na europskom kontinentu trenutno postoje samo dvije borbom iskusne vojske s mogućnošću upotrebe milijuna dronova: ruska i ukrajinska. Moramo mnogo naučiti od Ukrajine”, upozorio je.
Njemačka scena razvoja bespilotnih sustava već radi na rješenjima. Start-up STARK testira lebdeću municiju namijenjenu Kijevu. „Svaki dan se morate prilagođavati… u Ukrajini imate cikluse razvoja od dva ili tri tjedna”, kaže bivši pripadnik Bundeswehra Josef Kranawetvogl, danas potpredsjednik tvrtke.
U blizini francuske granice tvrtka Alpine Eagle razvija dron-presretač koji radarom uočava neprijateljske letjelice na udaljenosti do pet kilometara i uništava ih prije nego što stignu do cilja. Izvršni direktor Jan-Hendrik Boelens upozorava da NATO nije spreman na masovni napad dronovima kakav se viđa u Ukrajini: „Sumnjam da je NATO prošle godine nabavio ni tisuću dronova. Njemačka je vjerojatno kupila stotinjak, možda dvjestotinjak.”
Čelnici NATO-a svjesni su izazova. Na posljednjem summitu dogovoreno je povećanje obrambenih izdvajanja na 5 % BDP-a do 2035., a novi glavni tajnik Mark Rutte naglasio je potrebu za većim ulaganjem u dronove i peterostruko jačanje protuzračne obrane.
U međuvremenu, ruski i ukrajinski inženjeri nastavljaju utrku u razvoju bespilotnih sustava, pri čemu se tehnologija i taktika mijenjaju iz tjedna u tjedan. Ako se Europa želi pripremiti za „rat dronova” koji mnogi stručnjaci smatraju neizbježnim, vrijeme za ulaganje – i u strojeve i u ljude koji će njima upravljati – istječe.
