Kuba je međunarodnim avioprijevoznicima poručila da od utorka, 10. veljače, do 11. ožujka neće moći osigurati kerozin za njihove zrakoplove. Obavijest je stigla samo dva dana nakon što je službena Havana tvrdila da zračni promet neće osjetiti posljedice najavljenih ograničenja u opskrbi naftom.
Uzrok nove krize je prekid dotoka venezuelske nafte. Kuba je desetljećima oslanjala svoje gospodarstvo, pa tako i civilno zrakoplovstvo, na energent iz Caracasa. No isporuke su potpuno stale još sredinom prosinca, nakon što su Sjedinjene Države blokirale izvoz venezuelske nafte. Američki predsjednik Donald Trump pritom je poručio da Kuba „više neće dobivati ni kap” te zaprijetio carinama svakoj trećoj zemlji koja pokuša preusmjeriti barem jedan tanker prema Havani.
Nestašice goriva za zrakoplove na otoku nisu novost, pa brojne kompanije već imaju planove za preusmjeravanje ili dodatno tankiranje na drugim destinacijama. Ipak, najava jednomjesečne obustave dolazi u trenutku kada se kubansko gospodarstvo suočava s nizom pritisaka: od pada izvoza turizma zbog globalnih ekonomskih previranja do sve oštrijih američkih sankcija.
Za sada nije poznato hoće li i u kojoj mjeri biti poremećen red letenja prema Kubi, ali je izvjesno da će prijevoznici morati prilagoditi rute ili povećati količine goriva prilikom polijetanja iz matičnih zračnih luka. Kubanske vlasti zasad ne nude alternativno rješenje, a pritisak na ionako oskudne rezerve benzina i dizela mogao bi se dodatno pojačati.
Analitičari upozoravaju kako bi produbljivanje energetskog deficita moglo pogoditi i druge sektore, uključujući javni prijevoz i opskrbu električnom energijom. Dok Havana traži izlaz iz novonastale blokade, međunarodne kompanije procjenjuju troškove i logistiku letenja prema Karibima bez mogućnosti nadopune spremnika u glavnom gradu.
