Hrvatska polako prihvaća principe kružne ekonomije – modela koji otpad pretvara u resurs i produžuje životni vijek proizvoda – ali brojke otkrivaju da taj zaokret napreduje sporije nego u većini Europske unije.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, stopa kružne uporabe materijala u Hrvatskoj porasla je s 1,6 % u 2010. na 6,2 % u 2023. godini. Unatoč četverostrukom rastu, zemlja je i dalje znatno ispod prosjeka EU-a od 11,8 %.
Jednako upozoravajuće izgledaju i podaci o otpadu. Tijekom 2022. u Hrvatskoj je proizvedeno 478 kilograma komunalnog otpada po stanovniku. Tek 34 % tog otpada završilo je u ponovnoj uporabi ili recikliranju, dok je 56 % i dalje odloženo na odlagališta.
Iako volonterske radionice za popravak odjeće, elektronike i namještaja niču u većim gradovima, a lokalne zadruge pokreću projekte ponovne uporabe, njihov se rad često tretira jednako kao rad klasičnih poduzeća – bez priznanja njihove dodatne društvene vrijednosti. Sudionici scene upozoravaju da se bez posebnih poticaja i jasnijeg pravnog okvira teško mogu natjecati s linearnim modelom „proizvedi-upotrijebi-baci”.
Volonteri pritom nisu dovoljni da bi se sustav kružnog gospodarstva razvio do razine koja bi bitno smanjila količine otpada. Potrebne su, poručuju udruge i društvena poduzeća, ciljane javne politike koje bi popravak i recikliranje učinile ekonomski isplativijima – od poreznih olakšica do subvencija za centre za ponovnu uporabu.
Kružna ekonomija tako ostaje ambiciozan cilj: interes građana raste, inicijativa ima sve više, ali bez snažnije institucionalne podrške Hrvatska će se teško približiti europskom prosjeku.