Cijene kruha u Hrvatskoj u posljednje četiri godine skočile su 60 %, iako se cijena pšenice već tri godine kreće oko 160–170 eura po toni. Istodobno, pekarska industrija lani je dosegla povijesnih milijardu eura ukupnih prihoda, 9,5 % više nego 2023., pokazuju podaci Fine.
„Sama sirovina ima dosta mali utjecaj, a posljednjih godina najviše je rasla cijena rada”, pojašnjava konzultantica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić. Uz skuplju energiju i širi asortiman, pekari tvrde da se troškovi nabiru brže od cijene pšenice, čiji pad na svjetskim burzama domaći potrošači zasad ne osjećaju.
Rast prometa – i troškova • Ukupni rashodi pekarskih poduzetnika lani su porasli 8,9 %, a dobit se popela na 58,3 milijuna eura (+9,8 %). • Prosječna netoplaća u djelatnosti iznosila je 883 eura, 16,3 % više nego godinu prije, ali i četvrtinu manje od prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj.
Direktorica Žitozajednice Nada Barišić upozorava da je „cijena rada premašila rast dobiti, što dugoročno nije dobro jer gubimo konkurentnost”, ali pritom vidi prostor da se zarađeno uloži u modernizaciju i nove proizvode.
Uvozni val ne jenjava Od ulaska u Europsku uniju Hrvatska ne uspijeva zaustaviti nalet stranih peciva, kolača i pizza. Samo prošle godine uvezeno je 116 000 tona pekarskih proizvoda vrijednih 345,2 milijuna eura – 9,9 % više nego 2023. Izvoz od 67 000 tona pokriva tek 57,7 % uvoza, a kod slatkih peciva omjer se spušta na 32 %.
Pad potrošnje kruha, porast „street fooda” Hrvatska i dalje ostaje među europskim ljubiteljima kruha, no prosječna potrošnja pala je sa 60-ak na 42,4 kilograma po stanovniku. Prazninu pune male pekarnice sa sitnim i slatkim proizvodima za konzumaciju „s nogu”, čija je uvozna vrijednost, prema Žitozajednici, dosegnula 360 milijuna eura.
Međunarodna usporedba cijena otkriva da Hrvati plaćaju 1,46 eura za pola kilograma bijeloga kruha – skuplje nego u Srbiji, BiH ili Mađarskoj, no jeftinije nego u Sloveniji (1,81 euro) i neusporedivo manje od islandska 3,59 eura. Blažić takvu razliku relativizira podsjetnikom da Hrvatska unutar regije ima i viši prosjek plaća.
Ratari bez koristi od poskupljenja „Dok pekarska industrija ima milijardu eura prihoda, mi smo u minusu”, upozorava član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. Tvrdi da seljaci od skupe štruce nemaju koristi jer pšenica „u troškovniku pekara gotovo ništa ne sudjeluje”.
Vlada je gornjom cijenom od 1,50 eura za kilogram polubijelog kruha i 0,13 eura za pecivo pokušala ograničiti udar na potrošače, no specijalni kruhovi sa sjemenkama i dalje redovito prelaze dvije, pa i tri eura.
Kružna ekonomija kruha? Pritisak između stabilne cijene pšenice, rasta plaća u pekarstvu i sve konkurentnijeg uvoza stvara sliku lanca u kojem jedni dobro zarađuju, dok su proizvođači žitarica i potrošači na gubitku. Hoće li se i kako ta neravnoteža korigirati, ovisit će o idućim žetvama, kretanju energenata i spremnosti industrije da dio dobiti pretoči u veću učinkovitost i niže cijene na policama.