Belgijska petostranačka „arizonska” koalicija opasno se ljulja nakon višotjednih prepirki o odgovoru Bruxellesa na rat u Pojasu Gaze.
Koaliciju čine N-VA, MR, Les Engagés, Vooruit i CD&V, okupljeni nakon više od 200 dana pregovora. No zajednički je stav sve teže pronaći: dio stranaka traži sankcije protiv Izraela, priznanje palestinske državnosti i označavanje sukoba kao genocida, dok drugima to ostaje neprihvatljivo.
Belgija je nedavno sudjelovala u humanitarnom bacanju pomoći iz zraka za Gazu, potezu koji su pojedini partneri ocijenili „nedovoljnim”. Šef diplomacije Maxime Prévot (Les Engagés) potom je najavio potporu suspenziji Izraela iz dijela europskog programa Horizon Europe – rijedak primjer slaganja u vladi.
Napetosti su kulminirale kada je Conner Rousseau (Vooruit) za javni servis VRT izjavio da bi „odmah srušio vladu” ako bi to pomoglo Palestincima, upozorivši pritom da njegova stranka možda neće podržavati sve vladine prijedloge. Čelnik liberala MR-a Georges-Louis Bouchez uzvratio je preko RTL-a da bi Belgijancima bilo neshvatljivo da zemlja upadne u krizu zbog „međunarodnih pitanja”, te pozvao na usklađeno djelovanje s EU-om i Washingtonom.
Sukob prelazi u parlament u četvrtak, kada Odbor za međunarodne odnose hitno saslušava ministra Prévota. Les Engagés, CD&V i Vooruit traže izvanrednu sjednicu vlade prije tog termina kako bi pogurali sankcije i službeno priznanje mogućeg genocida. MR se tome protivi, dok N-VA zasad izbjegava jasnu poziciju.
Premijer Bart De Wever (N-VA) nalazi se na odmoru i, prema pisanju La Libre, ne kani ga prekidati niti sazivati virtualni kabinet. Predsjednica odbora Els Van Hoof (CD&V) oštro je kritizirala tišinu: „Šutnja o Gazi, čak i premijerova, oglušna je.” Podsjetila je na obveze iz Konvencije UN-a o genocidu i upozorila da pasivnost može Belgiju učiniti suodgovornom.
Iako se od četvrtka ne očekuje proboj, rasprava bi mogla dodatno zaoštriti odnose u ionako krhkoj koaliciji i testirati njezinu sposobnost da opstane do kraja mandata.