Krivotvorenje više nije ograničeno na novac ili luksuzne torbice – sve je češće riječ o osnovnim namirnicama koje svakodnevno završavaju na stolovima.
Prema posljednjim podacima europskih institucija, tijekom prošle godine na području Europske unije zaplijenjeno je 22 000 tona lažne hrane i 850 000 litara krivotvorenog pića, ukupne vrijednosti veće od 91 milijun eura. Na udaru su gotovo sve kategorije: od maslinova ulja i vina do meda.
Stručnjaci upozoravaju da se dio te robe proizvodi od ostataka ili otpada, uz dodatak jeftinih kemikalija. „Loša maslinova ulja koja se dobivaju na veliko dolaze iz velikih pogona gdje se ulje izvlači iz komine, dakle iz otpada nakon prešanja maslina, s pomoću organskih otapala”, pojasnio je Srećko Gross, predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta.
Takvo ulje dopušteno je na tržištu Europske unije samo ako mu je točno navedeno porijeklo. U suprotnome postaje krivotvorina. Hrvatski Državni inspektorat prošle je godine analizirao 125 prehrambenih proizvoda i utvrdio nepravilnosti u njih devet: od miješanja bučina ulja s drugim biljnim vrstama, preko prisutnosti stranih šećera u medu, do dodavanja vode i šećera u vino bez grožđeva podrijetla.
Posebno se zloupotrebljavaju oznake izvornosti. Kod gotovo polovice proizvoda koji su se kitili zaštićenom oznakom otkriveno je da je ona lažna, a najčešće je riječ o medu. Sektor vina i žestokih pića bio je među najpogođenijima krivotvorenjem između 2013. i 2017., pa su pravila označavanja sve stroža, a u Hrvatskoj je najavljen i novi Zakon o vinu.
„Nama vinarima postrožuju kriterije kako bi se što teže moglo falsificirati. Moramo raditi nove, skuplje etikete s raznim sigurnosnim znakovima, što nam poskupljuje proizvodnju”, ističe Miroslav Polovanec, predsjednik udruženja Bregovita Hrvatska.
U domaćim trgovinama upravo je med najčešće krivotvoreni proizvod, a uskoro stupa zabrana filtriranja i dodatno se pooštravaju pravila kako bi potrošači napokon znali što točno kupuju.