Švedski premijer Ulf Kristersson priznao je da u svakodnevnom radu redovito traži „drugo mišljenje” od alata umjetne inteligencije poput ChatGPT-a i francuskog servisa LeChat – što je odmah izazvalo val kritika stručnjaka i medija.
Kristersson je za poslovni list Dagens industri pojasnio da mu AI pomaže da provjeri kako su drugi riješili pojedine probleme i potakne razmišljanje iz suprotne perspektive: „Što su drugi napravili? Trebamo li mi razmišljati potpuno suprotno? Takva pitanja postavljam.”
Međutim, tabloidi i akademska zajednica upozoravaju na rizike:
- Aftonbladet ga je u uredničkom tekstu optužio da je „pao na oligarsku AI psihozu”.
- Informatičarka Simone Fischer-Hübner s Karlstadskog sveučilišta upozorila je kako se pri radu s ChatGPT-om mora biti „vrlo oprezan”, osobito kad je riječ o osjetljivim podacima.
- Profesorica odgovorne umjetne inteligencije s Umeå sveučilišta Virginia Dignum naglasila je da AI „nije sposobna davati smisleno političko mišljenje” jer samo odražava stavove svojih tvoraca. „Što se više oslanja na AI za jednostavne stvari, veći je rizik od prevelikog povjerenja u sustav. To je sklizak teren”, rekla je, zaključivši: „Nismo glasovali za ChatGPT.”
Glasnogovornik premijera Tom Samuelsson uzvratio je da Kristersson ne izlaže sigurnosno osjetljive informacije i da AI koristi tek „kao okvirnu procjenu”.
Kristerssonova Umerena stranka predvodi desnocentrističku koalicijsku vladu, a rasprava o njegovu oslanjanju na umjetnu inteligenciju pojačava šire europske dileme oko transparentnosti i sigurnosti prilikom korištenja generativnih AI alata u javnoj upravi.